Još ne tako davno, ulice grada, radijske stanice i trgovački centri pripremali su se za Božić tek sredinom studenog, ali posljednjih godina pripreme kreću znatno ranije. Štoviše, dojam je da pripreme za božićne praznike počinju netom po završetku ljetnih praznika početkom rujna. Stoga se postavlja pitanje kada se Božić počeo snažno komercijalizirati i želimo li doista imati takav blagdan, koji je u određenoj mjeri oprečan s religijskim vrijednostima koje su iskonski vezane uz Božić.
Neupitno je kako je moderni, komercijalni Božić, stavio u drugi plan iskonske vrijednosti koje stoje iza ovog blagdana. Čini se kako je ideja darivanja oduvijek bila prisutna u ovom dijelu godine, od Svetog Nikole pa sve do Sveta tri kralja, ovisno o tome o kojoj zemlji i kulturi se govori. U međuvremenu, kao središnje vrijeme kada se daruje, a pogotovo djeci, pojavio se Božić kao najčešće vrijeme za darivanje. Te zasluge prije svega možemo pripisati Amerikancima, koji su sredinom 19. stoljeća sve češće koristili Božić u marketinške svrhe te kada se značajnije povećava proizvodnja i kupnja dječjih igračaka, božićnih ukrasa, papiri za umatanje i ostalih božićnih radosti. Tu svakako treba istaknuti New York i Boston, kao prva veća središta u SAD-u koja su zadržali brojne europske tradicije pa tako i darivanje u božićno vrijeme.
Naravno, pojavom masovnih medija i personalizacijom Božića u vidu Djeda Božićnjaka, može se početi govoriti o novoj, modernoj eri komercijalizacije Božića. Tome u prilog najbolje svjedoči i činjenica kako je jedna američka kompanija koja je globalni lider u industriji gaziranih pića vrlo uspješno i snažno uspjela vezati uz svoj brend lik i djelo Djeda Božićnjaka. Komercijalizacija Božića ne ogleda se samo kroz konzumerizam koji se zasniva samo na poklonima, već i na doživljajima. Jednodnevna, vikend ili city-break putovanja u vrijeme Adventa i božićnih praznika postala neizostavan dio božićne čarolije koju želimo doživjeti. Božićni adventski sajmovi imaju tradiciju samo u jednom dijelu Europe, od Bruxellesa preko Strasbourga, Münchena, Beča, Salzburga, Budimpešte i Zagreba. U utrci za što većim brojem posjetitelja, gradovi s adventskom tradicijom, ali i oni koji tek stvaraju tu tradiciju (Craiova u Rumunjskoj, Madeira u Portugalu itd.), nastoje na sve načine privući posjetitelje koji žele dio posebnog božićnog doživljaja.
Foto: Pixabay
U tradicijskoj kulturi Hrvata, Božić ima izrazito dugu tradiciju i veliko značenje, ali u kontekstu Adventa do unazad 15ak godina postojao je u poprilično skromnom izdanju. Kao predvodnik advenata u hrvatskoj, svakako treba u prvom redu spomenuti Zagreb, koji je vrlo uspješno komercijalizirao Božić te je među ostalim dobitnik nagrade Best Christmas Market Destination u 2016., 2017. i 2018. godini. Danas adventi se obilježavaju u Splitu, Zadru, Osijeku, Varaždinu, Delnicama i ostalim hrvatskim gradovima. U mnoštvu sličnih, potrebno je pronaći ponudu i sadržaj koji bi bio dovoljno razlikovan, a opet u božićnom duhu. Jedan od takvih gradova jest i Koprivnica. Na tragu jedne od najvećih turističkih manifestacija u Hrvatskoj, koja se održava upravo u ovome gradu (op.a. Renesansni festival), nastojala je svoju prepoznatljivost prenijeti i tijekom adventa pa će tako drugu godinu za redom Advent ''obući'' u srednjovjekovno ruho, a tijekom kojega će posjetitelji osim već poznatih i klasičnih božićnih mirisa, ipak uživati u nešto drugačijoj programskoj i gastronomskoj ponudi.
Činjenica je kako se Božić značajno komercijalizirao u odnosu na nekadašnju tradiciju, ali isto tako činjenica je kako su trendovi koji počivaju na konzumerizmu napravili od Božića komercijalni praznik. Božić je već odavno izišao iz svog religijskog koncepta i postao ''komercijalni'' praznik za sve ili za barem veliku većinu. Kupovanje poklona, ispijanje kuhanog vina i odlasci na advente u Zagreb, Budimpeštu ili bilo koji drugi grad postali su neizostavan dio, prije svega za stanovnike zapadne i srednje Europe, odakle je tradicija slavljenja Božića i krenula.
Foto: Pixabay
S druge strane, svi oni koji izbjegavaju velike komercijalne advente i dalje mogu uživati u čarima božićnog duha kroz malene i nepretenciozne advente. Potrebno je samo pokrenuti se i istražiti manje sredine u Hrvatskoj koje nude upravo takav doživljaj. Delnice, Ogulin, Sv. Ivan Zelina i brojna druga mjesta samo su početak niza brojnih mjesta u kojima se može doživjeti privatna, obiteljska atmosfera adventa.
Bez obzira na preferencije i stav o adventu, manje je bitno gdje ćemo ići na advent, već je bitno s kim idemo kako bismo uživali u adventu. Stoga, umjesto da ''razbijamo'' glavu oko komercijalizacije Božića, sadržaja božićnih programa i cijena kuhanog vina ili kobasica, treba se prepustiti trenutku i uživati u krugu najbližih jer u konačnici to i jesu iskonske vrijednosti koje se vežu uz Božić.
