Sa šest dana zakašnjenja došao je trenutak: „veliki dan za Ameriku“, kako ga naziva američki predsjednik Donald Trump. Novi carinski režim stupio je na snagu. Ukupno, popis koji je objavljen prošloga tjedna obuhvaća carinske stope za gotovo 70 zemalja – među njima Europsku uniju (EU), Japan i druge važne trgovinske partnere SAD-a. Stope iznose između deset i 50 posto, piše Deutsche Welle,
Europska unija
Carine od 15 posto na većinu proizvoda iz EU-a, uključujući automobile, tako glasi dogovor koji su postigli Trump i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Prema Trumpu, Europljani bi također trebali kupiti američku energiju u vrijednosti od 750 milijardi dolara i investirati 600 milijardi dolara u SAD-u. Ako europske tvrtke ne investiraju kako se očekuje, Trump prijeti carinama od 35 posto.
Umjesto olakšanja, privremeni carinski sporazum s SAD-om njemačkim poduzećima donosi dodatne brige, kako pokazuje isitivanje Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK). Više od polovice (58 posto) očekuje dodatna opterećenja u budućnosti. Kod poduzeća s izravnim poslovanjem u SAD-u ta brojka raste na čak tri četvrtine (74 posto). Njemački kancelar Friedrich Merz također strahuje od „znatne štete“ za njemačko gospodarstvo, a, po njemu, prijeti i odljev radnih mjesta u SAD.
Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora
Trump carine primjenjuje i na zemlje na jugoistoku Europe. Hrvatska i Slovenija, su kao članice Europske unije opterećene carinama od 15 posto, ali ostale zemlje u susjedstvu su djelomice prošle mnogo gore.
Tu je na prvom mjestu Srbija s carinama na izvoz robe u SAD u visini od 35 posto a nešto manje stope vrijede za Bosnu i Hercegovinu (30 posto). Sjeverna Makedonija s 15 posto, Kosovo s 10 posto i Crna Gora također s 10 posto su prošle osjetno bolje.
Japan i Južna Koreja
Obje zemlje su sklopile slične sporazume kao EU kako bi izbjegle još znatno veće carine: na većinu proizvoda koji se isporučuju u SAD naplaćuje se 15 posto carine. Prema Trumpu, Japan će također otvoriti svoje tržište bez carina za američke automobile, kamione i rižu te je obećao investicije od 550 milijardi dolara u SAD-u. Južna Koreja je, prema istim navodima, obećala 350 milijardi dolara investicija i kupnju američkog ukapljenog plina (LNG) u vrijednosti od 100 milijardi dolara.
Švicarska
Među zemljama koje su najteže pogođene nalazi se Švicarska sa sadašnjom stopom od 39 posto. Izvorno je bilo predviđeno 31 posto. Švicarska se i dalje nada rješenju kroz pregovore. Vlada je Trumpovu najavu „primila s velikim žaljenjem“, rekao je glasnogovornik Ministarstva financija. Stopa od 39 posto „značajno“ odstupa od nacrta zajedničke izjave o namjeri.
Gospodarsko udruženje Economiesuisse govori o neopravdanim carinama koje predstavljaju „vrlo ozbiljno opterećenje za švicarsko gospodarstvo“. Švicarska je šesti najvažniji strani investitor u SAD-u. Švicarske tvrtke su tamo otvorile oko 400.000 radnih mjesta. SAD je daleko najvažnije izvozno tržište za švicarske tvrtke. Izvoz je prošle godine iznosio 65,3 milijarde franaka (oko 69,7 milijardi eura), što čini gotovo 17 posto ukupnog izvoza.
Indija
Za uvoz iz Indije u SAD naplaćuje se carina od 50 posto, nakon što je SAD u srijedu povećao stopu za 25 posto. Kao razlog, američka vlada navela je to što Indija kupuje rusku naftu. Time, prema njihovom mišljenju, zemlja podržava ruski ratni stroj.
I drugi ruski trgovinski partneri poput Kine i Brazila mogli bi biti pogođeni takozvanim sekundarnim sankcijama.
Kanada
Ova mjera posebno teško pogađa izravnog susjeda SAD-a: kanadski proizvodi bi umjesto dosadašnjeg dodatka od 25 posto trebali biti oporezovani carinom od 35 posto. Trump je to obrazložio navodnim nedostatkom suradnje u borbi protiv ilegalnog krijumčarenja droge. Osim toga, rekao je da planirano priznanje palestinske države što planira ova članica skupine G7 čini trgovinski sporazum „vrlo teškim“. Međutim, nova carinska stopa vrijedi samo za proizvode koji nisu obuhvaćeni sjevernoameričkim sporazumom o slobodnoj trgovini (USMCA).
Meksiko
Nasuprot tome, američki predsjednik je pristao na produženje roka za Meksiko za 90 dana. Time je zemlja za sada izbjegla povećanje carina na 30 posto. Predsjednica Claudia Sheinbaum napisala je na društvenim mrežama da je najavljeno povećanje carina za Meksiko, koje je trebalo stupiti na snagu 1. kolovoza, izbjegnuto, te dodala da je razgovor s Trumpom bio „vrlo dobar“.
Trump za širenje opioida fentanila u SAD-u prije svega krivi Meksiko. Tijekom svog prvog predsjedničkog mandata (2017. – 2021.) sklopio je novi sporazum o slobodnoj trgovini s Kanadom i Meksikom, koji je nakon svog ponovnog stupanja na dužnost u siječnju djelomično raskinuo.
Kina
Kina još nije postigla dogovor s Trumpovom administracijom, no obje strane signaliziraju volju za nastavkom pregovora. Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je za CNBC da su postavljeni temelji za dogovor, ali da on još nije 100 posto dovršen. Za postizanje dogovora s Pekingom postavljen je rok do 12. kolovoza.
