Međutim, unatoč širokoj primjeni, samo 28 % organizacija uspijeva pretvoriti tu tehnologiju u stvarnu poslovnu vrijednost. Istraživanje je provedeno među više od 15.000 zaposlenika i 1.500 poslodavaca u 29 zemalja unutar regija Amerike, Azije-Pacifik te EMEIA (Europa, Bliski istok, Indija i Afrika).
Istraživanje EY Work Reimagined 2025 otkriva kritičnu razliku između primjene umjetne inteligencije (AI) i spremnosti ljudi da iz nje izvuku maksimum. Kada se koristi učinkovito i temelji na snažnoj strategiji upravljanja talentima, AI može povećati produktivnost tvrtki i do 40 %.
„Gotovo devet od deset zaposlenika, odnosno 88 %, već koristi AI u svakodnevnom radu, no najčešće samo za osnovne zadatke, poput pretraživanja podataka, pisanja komunikacije, kreiranja ili sažimanja dokumenata, dok tek 5 % zaposlenika koristi AI značajno mijenjajući vlastiti način rada. Umjetna inteligencija postala je dio svakodnevice, ali čini se da mnoge tvrtke propuštaju iskoristiti njezin puni potencijal. Prava snaga umjetne inteligencije dolazi tek kada je povežemo s vještinama, učenjem i kulturom. Tehnologija bez ljudi nema svrhu, baš kao ni ljudi bez alata koji ih osnažuju“, istaknula je Ines Horvat, direktorica ljudskih potencijala u EY-u Hrvatska.
Unatoč širokoj primjeni, mnogi osjećaju pritisak: 37 % zaposlenika strahuje da bi preveliko oslanjanje na AI moglo narušiti njihove vještine, dok 64 % osjeća rast opterećenja zbog većih očekivanja i učinkovitosti. Ipak, tek 12 % zaposlenika ima na raspolaganju adekvatne edukacije za korištenje AI-ja kako bi ostvarili njezin puni potencijal. Uz to, između 23 % i 58 % zaposlenika priznaje da koristi „umjetnu inteligenciju u sjeni“, odnosno vlastita rješenja, neodobrena od strane poslodavca. Istraživanje upozorava da kada umjetna inteligencija počiva na slabim temeljima, bez jasne strategije upravljanja talentima, kulture učenja i sustava nagrađivanja, njezine se prednosti značajno smanjuju.
Važnost učenja i kulture
Prema rezultatima istraživanja, takozvano 'globalno zdravlje talenata' koje ukazuje na razinu zadovoljstva sustavom nagrađivanja, prilikama za razvoj i organizacijskom kulturom, poraslo je za 18 % u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno, namjera zaposlenika da napuste trenutno radno mjesto pala je na najnižu razinu u posljednje četiri godine, na 29 % u prosjeku.
Unatoč pozitivnim pomacima, istraživanje ističe izazove koje donosi primjena umjetne inteligencije. Ulaganja u edukaciju i osnaživanje zaposlenika donose konkretne koristi: oni koji su godišnje prošli više od 80 sati edukacije u području AI zbog efikasnosti prosječno uštede od 14 sati tjedno, ali su istovremeno 55 % skloniji promjeni poslodavca, budući da su njihova znanja iznimno tražena na tržištu rada.
Vodstvo, kultura otvorenosti i sustavi nagrađivanja koji prepoznaju nove načine rada postaju presudni čimbenici. Lideri koji potiču povjerenje, kontinuirano učenje i inovacije stvaraju kulturu koja omogućuje da tehnologija doista donese rezultate.
AI tehnologija u službi razvoja talenata
Na kraju, izvješće definira pet ključnih područja važnih za uspješnu integraciju ljudskog faktora i AI tehnologije: izvrsnost u primjeni umjetne inteligencije, kontinuirano učenje, razvoj talenata, snažna organizacijska kultura i učinkovit sustav nagrađivanja.
„Samo 28 % organizacija na globalnoj razini danas posjeduje te sposobnosti u punom opsegu, upravo one koje ostvaruju najveću produktivnost, inovativnost i zadržavanje zaposlenika. Tvrtke koje će biti predvodnici u sljedećem desetljeću nisu one koje najbrže uvode nove tehnologije, nego one koje ju najbolje koriste za razvoj svojih ljudi. Takve tvrtke će biti najkonkurentnije. U konačnici, tehnologija će raditi za nas samo ako ju znamo iskoristiti u svrhu razvoja talenata.“, zaključila je Ines Horvat.
