U hotelske kapacitete u Hrvatskoj se u idućih pet godine očekuju investicije od gotovo 5 milijardi eura, što je važno za povećanje kvalitete turističkog smještaja, a za realizaciju tih investicija nužna je izmjena nekoliko zakona i podzakonskih akata, ističu u HUP-ovom Fokusu tjedna.
Nove investicije u hotelske kapacitete glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u Fokusu tjedna, objavljenom u petak, drži važnim za povećanje udjela hotelskih kreveta u ukupnim kapacitetima, koji je sada na oko 10 posto, za razliku od prosječnih 43 posto u mediteranskim destinacijama.
Vrhunska kvaliteta
U sklopu tog investicijskog ciklusa samo u iduće tri godine u Hrvatskoj se planira 6.155 hotelskih soba, od čega čak 2.794 soba u segmentu pet zvjezdica, a 3.361 soba sa četiri, pri čemu je u vrijednosti ulaganja po hotelskoj jedinici od 235 tisuća eura Hrvatska na drugom mjestu u regiji.
Za te investicije, smatra Stojić, potrebni su preduvjeti kroz izmjene nekoliko zakona i niza podzakonskih akata, odnosno primjena Zakona o turizmu, koji je uveo obveze lokalne samouprave da izrade studije održivog turizma u kojoj se kao novost može i ograničiti gradnja nekretnina za kratkoročni turistički najam te prednost dati projektima izgradnje hotelskog smještaja.
U sklopu toga nužno je i donošenje zakonskih i operativnih alata, prvenstveno u Zakonu o prostornom uređenju, ali i u Zakonu o izvlaštenju i određivanju naknade te Zakonu o strateškim investicijskim projektima RH, jer "iako lokalna samouprava u studiji održivog turizma pojedinim projektima može dati status od posebnog značaja za razvoj destinacije, taj status nije podržan zakonskim aktima, stoga ne donosi prednost u provedbi ili ishođenju dozvola nad svim drugim projektima, kao što je primjerice kod projekata od strateške važnosti za RH".
Koncesije na zahtjev
Stojić se u Fokusu tjedna osvrće i na novost u Zakonu o pomorskom, institut "koncesije na zahtjev", za što također treba kroz podzakonske akte definirati otvorena pitanja, kako bi se taj institut mogao i provesti, za što su primjer zemljišta koja se koriste u kampingu, jer je dio tog zemljišta upisan u temeljni kapital društva, ali i naknadno proglašen pomorskim dobrom, pa stoga njihov status nije do kraja definiran.
"Potrebno je donijeti i podzakonske akte koji će precizirati obavljanje komercijalnih aktivnosti na pomorskom dobru s ciljem omogućavanja jednostavnog dobivanja koncesije, neposredno na zahtjev postojećih korisnika za tehnološki ili funkcionalno neodvojive cjeline morskih plaža, turističkih privezišta i turističkih luka s hotelima, kampovima i turističkim naseljima", piše Stojić, dodajući da treba i precizno i pravedno regulirati status imovine koja je nakon završetka pretvorbe i privatizacije ušla u režim pomorskog dobra.
Također, za pokretanje značajnog investicijskog ciklusa izrazito važnim smatra i brzu operacionalizaciju Zakona o neprocijenjenom građevinskom zemljištu, kao i uključivanje turističkih tijela u izradu prostornih planova i strategije lokalnog razvoja.
"Hrvatska će u 2024., drugu godinu za redom, zabilježiti realni pad inozemnih prihoda u turizmu, što pokazuje da se postojeći model pod dominacijom kratkoročnog najma suočava s limitima daljnjeg rasta. Nepovoljna struktura smještaja očigledno rezultira najmanjom prosječnom potrošnjom inozemnih turista u Hrvatskoj od oko 160 eura po danu, što je oko dva do čak četiri puta niže nego u nekim mediteranskim destinacijama", navodi u HUP-ovom Fokusu tjedna uz primjere da je ta dnevna potrošnja u Italiji i Španjolskoj prosječno oko 215 i 260 eura, a u Francuskoj oko 500 eura.
Rast profitabilnosti turizma
Iznosi i da je turistički sektor prema kretanju EBITDA marže zabilježio najveći pad profitabilnosti u 2023., na 17,7 posto, a sa 22,1 posto u 2022. i sa 19 posto u 2019.
"Zbog problema manjka radne snage, koji će biti sve izraženiji s godinama, treba dodatno aktivirati sav domaći radni potencijal daljnjom liberalizacijom zakonodavnog okvira tržišta rada te ubrzati procese izdavanja radnih dozvola za strane radnike", poručuje Stojić, uz podatak da je 2023. za turizam izdano 46.000 radnih dozvola strancima, a za 2024. se očekuje od 50 do 55.000 tih dozvola.
Stoga se HUP zalaže i za adekvatno pravno rješenje povremenih i privremenih poslova na principu vaučera, kako bi se potaknula dodatna aktivacija raspoložive domaće radne snage, a potrebno je poticati i programe stipendiranja, edukacije i promocije poslova u turizmu, kao i posebne programe za strane radnike za što bržu i lakšu integraciju.
