Nakon povratka najčešće otvaraju obrte ili tvrtke u građevini, uslužnim i tehničkim djelatnostima - koristeći različite mjere i programe za povratnike.
Matej Vrdoljak posljednjih je 12 godina živio u inozemstvu – u Kanadi godinu dana, a od 2014. u Irskoj, gdje je upoznao suprugu Kate. Prije godinu i pol Dublin su zamijenili Osijekom.
– Pričali kako smo htjeli otvoriti neki naš 'kafe', ajmo reći restoran. To nas je potaknulo, a supruga je htjela čak doći godinu dana prije jer nikad nije živjela izvan Irske. Htjela je upoznati novu kulturu i način života, ispričao je HRT-u Matej Vrdoljak.
Radio je godinama u ugostiteljstvu, a nakon povratka sa suprugom je otvorio objekt zdrave prehrane. Njihov dolazak posebno je razveselio Matejevu majku Marijanu Vrdoljak.
– Nismo mogli vjerovati, bili smo presretni, jer ipak on dug period života nije živio s nama. Jedanaest godina je bio izvan kuće, tako da mislim da nema veće sreće kod roditelja, kazala je.
Troškovi života razlog povratka
Iz Njemačke se prije godinu dana vratila i Dragica Kolarević. Ondje je živjela dvije godine, radeći administrativne poslove. Nedostajala joj je obitelj, a i troškovi života bili su sve veći.
– Stanovi su skupi, usluge su skupe i kad sam si ja to sve izračunala i vidjela da nije to neka bitna razlika da bi ostavila sve ovo, rekla je Kolarević koja je poput Mateja, po povratku - otvorila obrt.
Mjere za povratnike
U tome im je pomogla mjera samozapošljavanja „Biram Hrvatsku“ koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Dosad ju je iskoristilo više od 1100 povratnika.
Ivana Mehle, zamjenica ravnatelja HZZ-a, pojasnila je: "Što se tiče korisnika povratnika iz inozemstva, maksimalni iznos ove godine koji im je na raspolaganju je 27 tisuća eura. Govorimo li o našim korisnicima interne mobilnosti, njima je na raspolaganju 23 tisuće eura".
U Ministarstvu demografije ističu da su povratnicima dostupne i druge mjere: oslobođenje od poreza na dohodak na pet godina te mjere za stambeno zbrinjavanje.
– Ovim nacrtom Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima omogućava se pristup stambenom fondu i hrvatskim povratnicima, što je zaista značajan iskorak, naglasila je Ivana Perkušić, voditeljica Uprave za useljeništvo u Ministarstvu.
Prema podacima, u Hrvatsku se godišnje vrati oko 10 tisuća povratnika.
