U posljednjih 10 godina u osam hrvatskih nacionalnih parkova zabilježeno je 19 smrtnih slučajeva, često zbog greške i nepažnje samih posjetitelja, a pitanje sigurnosti u njima otvoreno je nakon smrti izraelske turistkinje na Plitvičkim jezerima ovog ljeta.
Osim nesretnih smrtnih slučajeva posjetitelja ili djelatnika, u nacionalnim parkovima dogodilo se osam smrti posjetitelja zbog zdravstvenih razloga, a godišnje se događa i više lakših nezgoda i intervencija.
Može se reći da se nesretni slučajevi i ne događaju tako često s obzirom na to da je kroz hrvatske nacionalne parkove Brijuni, Krka, Kornati, Mljet, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak i Sjeverni Velebit od 2013. prošlo više od 30 milijuna posjetitelja, a samo ove godine 2.6 milijuna.
Krka, Paklenica i Plitvička jezera imaju najviše smrtnih slučajeva
Gledajući broj smrtnih slučajeva, prema dostavljenim podacima, najopasniji nacionalni park je Krka gdje je u posljednjih desetak godina poginulo šest posjetitelja, a slijede Paklenica s pet te Plitvička jezera gdje su poginula četiri posjetitelja.
U drugom najposjećenijem nacionalnom parku Krka, koji u najposjećenijim ljetnim mjesecima dnevno posjeti od sedam do deset tisuća posjetitelja, a samo ove godine do sredine rujna imali su ih 830.000, kažu kako je u šest smrtnih slučajeva u proteklih desetak godina najčešće bila riječ o utapanju.
Ističu kako je upravo to bio jedan od važnih razloga zbog kojeg su uveli mjeru zabrane kupanja na najposjećenijem lokalitetu Skradinskom buku.
Godišnje u prosjeku bilježe desetak intervencija čuvarske službe zbog ozljeda posjetitelja, uglavnom uzrokovanih neprimjerenom obućom, nepažnjom ili silaskom s obilježenih staza, dehidracijom te ubodima insekata.
Navode da se edukativnim pristupom zaposlenika posjetitelji upoznaju s pravilnim načinom korištenja zaštićenog područja kako bi se nezgode svele na najmanju razinu.
Paklenica je ove godine do sredine rujna imala 99.000 ulazaka posjetitelja, a od srpnja do kolovoza u park prosječno dnevno ulazi 700 do 800 posjetitelja.
Od 2013. imali su ukupno 10 smrtnih slučajeva, no u protekle dvije godine nisu imali niti jedan.
Petero ih je stradalo prilikom penjanja zbog vlastitih grešaka, četvero ih je umrlo zbog zdravstvenih razloga, poput srčanog ili moždanog udara, a jedna osoba zbog suicida. Godišnje u prosjeku imaju oko 25 intervencija.
Najbrojnija skupina su neozlijeđeni posjetitelji kojima je bila potrebna pomoć spašavatelja i/ili djelatnika zbog neopremljenosti - nedostatka rasvjete, vode ili zemljovida.
Lakše ozljede se uglavnom bilježe među penjačima koji su prilikom aktivnosti penjanja zadobili ogrebotine, posjekotine i slično, dok su teže ozljede podjednako raspoređene među šetačima i penjačima i odnose se na uganuća, lomove, teža stanja, dehidracije.
Plitvička jezera, gdje se u kolovozu dogodila najnovija tragedija prilikom pada turistkinje s litice, daleko je najposjećeniji nacionalni park jer bilježi gotovo polovicu ukupnog broja posjetitelja svih osam parkova.
Samo ove godine do sredine rujna park je posjetilo gotovo 1,2 milijuna posjetitelja, a iz parka ističu da su promjenom iz 2019. ograničili broj posjetitelja kako bi se izbjeglo zagušenje sustava većim brojem posjetitelja od kapaciteta.
Tako je maksimalan kapacitet kojim Plitvice raspolažu u ljetnim mjesecima 12.000 posjetitelja dnevno, odnosno 600 posjetitelja po ulazu i po satu.
Iz Plitvica navode kako je u sva četiri slučaja smrt nastupila kao posljedica pada s visine uslijed nepažnje i kretanja izvan označenih staza.
Također, godišnje se u prosjeku dogodi oko 30 nezgoda.
Najčešće je riječ o lakšim padovima koji znaju završiti uganućima ili iščašenjima, a tu su i lakše ozljede poput ogrebotina, lakših nagnječenja ili malaksalosti i iscrpljenosti posjetitelja uzrokovanih vremenskim prilikama ili zdravstvenim stanjem.
Najsigurniji Risnjak, Mljet i Sjeverni Velebit
Tri smrtna slučaja od 2013. zabilježili su i Kornati koji su ove godine do sada imali procijenjenih 185.000 posjetitelja.
Godine 2017. je slovenski turist umro prirodnom smrću, no 2020. je 14-godišnji dječak iz Nizozemske stradao na gumenom krugu koji je vukao gliser, a njemačka posjetiteljica se utopila uslijed nevremena tijekom organiziranog ronilačkog posjeta u organizaciji ronilačkog centra.
U deset godina NP Kornati obavio je 37 hitnih medicinskih prijevoza sa svojim plovilima, a riječ o ozljedama zadobivenim za vrijeme plovidbe, ubodima insekata, porezotinama, prijelomima te iznenadnim pogoršanjima zdravstvenog stanja.
Iz Brijuna, koji su ove godine do kraja kolovoza zabilježili 210.000 posjetitelja, a u sezoni ih dnevno imaju između 1000 i 1500, također ističu kako nisu imali puno nesretnih slučajeva u 10 godina.
U 2014. je došlo do pomorske nesreće u kojoj je poginuo djelatnik. Ove godine u srpnju je poginulo dijete prilikom udarca službenog vozila na otoku Veli Brijun, a vozilom je upravljao djelatnik parka.
Najsigurniji parkovi su Risnjak, Mljet i Sjeverni Velebit gdje nitko nije poginuo u ovom desetljeću.
Risnjak je ove godine posjetilo oko 17.000 osoba, a zabilježeno je samo nekoliko ozljeda godišnje koje se uglavnom odnose na uganuća zgloba, prijelom noge i slično.
Mljet je do sredine rujna posjetilo 108.000 osoba, a u posljednjih šest godina, za koliko imaju podatke, umro je jedan posjetitelj od srčanog udara prilikom vožnje bicikla.
Godišnje se događaju lakši nesretni slučajevi, a riječ je o padovima s bicikla, ozljedama pri hodanju i planinarenju, toplinskom udaru ili malaksalosti, dok godišnje zaluta i do osam osoba, osim 2022. kada ih je zalutalo njih 16. Svi su pronađeni osim jedne ženske osobe 2019. godine.
Sjeverni Velebit je do sredine rujna posjetilo 14.400 osoba, a iz parka ističu kako su tamo nesretni događaji rijetki, osobito s obzirom na vremenske uvjete i konfiguraciju terena.
Tamo su imali dva smrtna slučaja uslijed zdravstvenog stanja posjetitelja.
Što se tiče ozljeda, bilo je nekoliko lomova ruku i nogu, kao i iščašenja, prilikom čega je bila potrebna intervencija HGSS-a i čuvara prirode.
Na jednoj stazi su imali problem s gubljenjem posjetitelja koji bi krivo skrenuli pa ne bi stigli na odredište i trebali bi prijevoz.
Nakon dodatnog markiranja i označavanja staze, povrh planinarskih markacija i putokaza, na toj stazi se više nije dogodio niti jedan slučaj da je netko krivo skrenuo.
Inače je staza bila dobro označena, ističu iz NP Sjeverni Velebit, ali danas je sve više turista bez planinarskog iskustva te je potrebno i pojačano označavanje.
Suradnja nacionalnih parkova i službi civilne zaštite
Iz nacionalnih parkova poručili su kako o sigurnosti posjetitelja brinu njihovi zaposlenici uz suradnju s hitnim i ostalim službama civilne zaštite, uključujući i Hrvatsku gorsku službu spašavanja (HGSS).
U NP Krka kažu kako posebnu pažnju ulažu u edukaciju i prevenciju, a pravila ponašanja postavljena su u parku i na webu.
Čuvari prirode osposobljeni su za reagiranje u situacijama visoke razine stresa, a dodatna sigurnost postiže se umreženošću s hitnim službama.
Primjerice, NP Krka financijski pomaže u održavanju dodatnog tima hitne medicine u Skradinu te pomaže rad javnih vatrogasnih postrojbi i DVD-ova na područjima na kojima se nalazi park.
Također njeguju suradnju s HGSS-om, dio zaposlenika osposobljen je i za spašavanje na divljim vodama, a park posjeduje i opremu za traganje i spašavanje koju koristi HGSS.
S obzirom na veliku posjećenost, proveli su analizu i procjenu sigurnosti pješačkih staza i druge infrastrukture kako bi se izbjegle i umanjile moguće nesreće.
NP Paklenica još od 2002. kontinuirano osigurava dežurstvo HGSS-a tijekom sezone posjećivanja, s čime su, ističu, prvi i započeli u Hrvatskoj.
U sklopu posjetiteljskog centra uređen je i prostor za potrebe HGSS-a gdje borave dežurni spašavatelji, a u njemu se nalazi i sva potrebna oprema. Ulažu i u osposobljavanje djelatnika koji također odlaze na intervencije.
Plitvička jezera propisala su mjere zaštite, očuvanja, unapređenja i korištenja parka, a upute posjetitelji, osim na webu, mogu vidjeti na ulaznici, informativnim pločama i drugim oznakama u parku te od zaposlenika.
Službe parka surađuju s HGSS-om, policijom, hitnom, civilnom zaštitom i inspekcijom.
S HGSS-om još surađuju i Risnjak, Mljet, ali i Sjeverni Velebit.
