Tomašević najavljuje da će s Europskom investicijskom bankom potpisati ugovor za pripremu dokumentacije za energetsku obnovu 50 javnih zgrada, vrijednu 85 milijuna eura, kako bi smanjili troškove režija i emisije stakleničkih plinova. Tih 50 zgrada je "kap u moru" projekata koje namjeravaju napraviti u cjelovitoj energetskoj obnovi javne uprave, imaju ih preko tisuću, a veliki dio njih planiraju energetski obnoviti, ističe Tomašević.
Gradonačelniče, 4. lipnja bit će dvije godine od kada ste došli na čelo Zagreba. Koje su promjene osjetili Zagrepčani u protekle dvije godine?
Stabilizirali smo upravljanje Gradom i Zagrebačkim holdingom, koji su bili na rubu bankrota. Prvi puta nakon 20 godina ostvarili smo znatan suficit, ali ništa od tog viška u proračunu ne možemo potrošiti jer moramo neutralizirati nezakoniti deficit koji nam je ostavljen u naslijeđe. Pokrenuli smo zdravstvene i socijalne programe i dva programa građanskog odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama. Napravili smo velike iskorake vezane za prava manjina i rodne ravnopravnosti, svake godine sudjelujem u "Povorci ponosa". Otvorili smo Spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima, promijenit ćemo imena ulica osoba povezanim s ustaškim režimom. "Sveti Duh" bila je jedina bolnica u Zagrebu gdje žene nisu mogle ostvariti ustavno pravo na pobačaj, to smo nakon sedam godina ponovno vratili.
U javni prijevoz ZET-a uveli smo 65 novih autobusa. Šest je cjelovito obnovljenih škola, a još šest je dograđeno ili potpuno novo izgrađeno, kao što je XII. gimnazija u Dubravi. Nikad u povijesti grada nije se gradilo toliko vrtića, otvorili smo novi u Kašini, u izgradnji ih je još pet, a do kraja godine bit će ih još desetak. U sljedeće dvije godine izgradit ćemo ili početi graditi preko 20 vrtića. Uložili smo puno u radnike, posebice odgajatelje u vrtićima, povećali im plaće i materijalna prava, njih više od 500 dobit će ugovore na neodređeno, te zapošljavamo trećeg odgajatelja u jaslicama.
U dvije godine iz gradskog proračuna uložit ćemo 70 milijuna eura u vrtiće i povući sve što možemo iz EU fondova. Ostvarili smo rekord u povijesti Zagreba jer smo u 2022. povukli 440 milijuna kuna iz EU fondova, što je više nego dvostruko u odnosu na 2021. godinu, a ove godine očekujemo da ćemo taj rekord nadmašiti. Uveli smo novi model odvoza i naplate otpada, iz centra grada uklonjeni su svi spremnici osim onih koje koristi poslovni korisnici, a 50 posto spremnika u cijelom gradu maknuto je s javnih površina.
U predizbornom programu najavili ste neke veće infrastrukturne projekte - do 2025. izgradnju sortirnice, centra za reciklažu, zatvorenu kompostanu i bioplinska postrojenja. Kada će početi realizacija tih projekata?
Naša prva i najveća reforma bila je vezana uz otpad, povećali smo odvajanje otpada za 30 posto, što nijedan hrvatski grad u tako kratkom roku nije postigao. "Gori nam pod petama" da što hitnije zatvorimo odlagalište otpada Jakuševec, a projekti infrastrukture za zbrinjavanje otpada se ne mogu realizirati bez suradnje s državom i bez korištenja sredstava iz EU fondova.
Prošla gradska vlast je razdvojila tri projekta na tri lokacije - sortirnicu na zemljištu bivšeg DIOKI-ja, kompostanu čak u Novskoj, a centar za gospodarenje otpadom za obradu miješanog otpada na Resniku. Računalo se da će svaki od tih projekata biti financiran iz EU-a, međutim, EU je nedavno procijenila da to nije u skladu s njihovim pravilima pa razmatramo spajanje tih triju projekata na jednoj lokaciji - u Resniku. Tamo će biti i postrojenje za obradu građevinskog materijala kako bi se reciklirao za obnovu od potresa.
Procjenjuje se da bi takav centar za gospodarenje otpadom stajao čak dvije milijarde kuna, pa je pitanje u kojem omjeru će novac doći iz EU fondova, a u kojem iz državnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jer Zagreb to ne može sam financirati. Tehnologiju će definirati nova studija, a da bi dobili EU sredstva morat će veliki dio otpada u tom postrojenju biti sortiranje, recikliranje i kompostiranje, jer malo otpada će se moći obrađivati. To neće biti centar kao što su Marišćina i Kaštijun, jer ne želimo ponoviti njihove greške.
Što je s gradnjom stadiona u Kranjčevićevoj koji bi trebao biti zamjenski stadion dok se ne izgradi novi u Maksimiru. Kada bi se trebao početi graditi novi stadion u Maksimiru, a najavljena je i obnova Doma sportova?
Radovi na stadionu u Kranjčevićevoj počet će krajem ove ili početkom sljedeće godine, bit će to i modernizacija stadiona i proširenje kapaciteta sa 4000 na 12.000 mjesta. Zadovoljit će sve kategorije UEFA-e za međunarodne utakmice Dinama i reprezentacije. Vezano za rušenje i gradnju novog stadiona u Maksimiru, u završnoj fazi su razgovori s Vladom i Zagrebačkom nadbiskupijom oko zemljišta.
Idemo i u obnovu Doma sportova, vrijednu više od 20 milijuna eura, koju ćemo morati financirati u potpunosti iz gradskog proračuna. Iako je stradao u potresu, Dom sportova ne može se financirati iz Fonda solidarnosti jer se iz njega ne smije financirati stradala sportska infrastruktura. Prijavili smo gradnju bazena Špansko na NPOO poziv koji provodi Ministarstva turizma i sporta.
Kad će Paromlin krenuti u realizaciju? Što je s ostalim projektima, primjerice Blokom Badel?
Paromlin je najveći projekt, vrijedan preko pola milijarde kuna. Bio je projektiran isključivo za knjižnicu, a sada će biti društveno-kulturno-obrazovni centar cijelog grada. Radovi bi trebali početi krajem ove ili početkom sljedeće godine, a gradnja bi trebala trajati godinu i pol do dvije godine. Za projekt Bloka Badel provedena je javna rasprava i prihvatit ćemo neke od primjedbi, preinačit ćemo projekt, još više ćemo sniziti katnost i povećati zelenilo i javne sadržaje. Uskoro ćemo novo rješenje predstaviti javnosti.
Jedan od većih problema građana su visoke cijene stanovanja, što je s izgradnjom gradskih stanova za najam?
U Podbrežju namjeravamo izgraditi zgradu s 288 stanova za najam, to je projekt u kojem namjeravamo surađivati s Europskom investicijskom bankom. Sada imamo oko 6500 gradskih stanova u najmu, zabranili smo prodaju tih stanova kako se njihov broj ne bi smanjivao.
Uskoro idemo s novom odlukom kojom ćemo regulirati status postojećeg korištenja stanova i uvesti socijalni cenzus za njihovo korištenje u različitim kategorijama. Vjerujem da će se osloboditi dio stanova za socijalno najugroženije, ali i za ostale građane, što će doprinijeti reguliranju tržišta najma.
Uveden je novi sustav za korištenje poslovnih prostora?
Svim korisnicima poslovnih prostora ujednačili smo cijene, tako da se sada puno odgovornije upravlja gradskom imovinom. Imali smo nevjerojatnu situaciju da od dva kafića, oba u prostoru grada, jedan ima ugovor sa cijenom koja je tri puta veća od cijene drugog ugovora. Sada je to ujednačeno, početna cijena je 20 posto manja, javnim natječajem i licitacijom među zainteresiranim najmoprimcima postiže se krajnja cijena. Prazne prostore sve više stavljamo u funkciju, ali problem je što u najvećem dijelu nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi, ili su u vlasništvu države ili u povratu. Uskoro ćemo predstaviti registar poslovnih prostora, gdje će se na mapi moći vidjeti koji su, tko ih i pod kojim uvjetima koristi i kada ti ugovori ističu.
Uveli smo red na javnim površinama, na Trgu bana Jelačića više nema šatora. Terase se sve više stavljaju u zadane okvire, poštuju se pravila o vatrogasnim putevima i prolazima za pješake. Parkirna mjesta koja su se davala za terase kafića više se ne iznajmljuju za simbolične iznose, naplaćujemo ih po cijenama koje vrijede za svakog drugog zakupca parkirnog mjesta. Zimi, kada terase nisu u funkciji, koristit će se kao parkirna mjesta. Sljedeća velika reforma bit će vezana uz parking.
Kritizira se gradska vlast jer će se ipak realizirati tzv. "Mini Manhattan"?
Gradska skupština je 2008. donijela Urbanistički plan uređenja za projekt koji se zove "Jarun Panorama" i time je investitoru dala zeleno svjetlo. Projekt se nalazi zapadno od rotora s južne strane Save. Gradska uprava je 2017. izdala lokacijske dozvole, a 2018. Gradska skupština donosi odluku da prodaje gradsko zemljište investitoru za realizaciju tog projekta. Ja za to nikada ne bih glasao, jer smatram da je prevelika izgrađenost. Uz to, Skupština kad ga je izglasala nije uopće predvidjela da se tamo izgradi vrtić, iako je u sklopu tog projekta predviđeno čak 350 stanova.
U ožujku nam je investitor zaprijetio tužbom, nakon pravne provjere utvrdili smo da ako Grad ne bi poštivao ugovor investitor bi na sudu mogao dobiti izmaklu dobit do 50 milijuna eura, što bi palo na gradski proračun. Uspjeli smo uvjeriti investitora kako je i njemu u interesu da se u jednoj od tih zgrada izgradi vrtić, a i trošak za izgradnju vodovoda, odvodnje, DTK i plinovoda uspjeli smo prebaciti s Grada na investitora.
Najavljeno je ukidanje prireza, kako ćete nadoknaditi sredstva od prireza i je li moguće da Grad Zagreb djelomično odtereti građane i tako im poveća plaće?
Čekamo još podatke iz Porezne uprave, ali kako sada stvari stoje kompenzirat ćemo ukidanje prireza povećanjem stopa poreza na dohodak, jer je to socijalno najpravednije. Kada bismo milijardu kuna koje će nam nedostajati zbog ukidanja prireza nadomjestili povećanjem cijena, primjerice tramvajske karte, svim bi građanima poskupjela karta. Ako to kompenziramo povećanjem poreza na dohodak, kako bi nakon ukidanja prireza zadržali sadašnje porezne stope, to će opteretiti samo zaposlene Zagrepčane s većim plaćama.
No, čak kada i to napravimo, Zagreb će i dalje imati barem 40 milijuna eura manje prihoda zbog odluke Vlade kojom se ne ukida samo prirez već se smanjuje i porezna osnovica, a povećava porezni osobni odbitak. Time će Grad Zagreb dati svoj značajan doprinos od 40 milijuna eura godišnje za povećanje plaća. Vezano za tezu da taj novac možemo nadomjestiti iz EU fondova, treba reći da mi novac iz EU fondova povlačimo puno više nego itko prije nas, no to za funkcioniranje grada jednostavno nije dovoljno.
Tri godine je prošlo od potresa u Zagrebu, krenula je obnova, puno je skela po gradu. Hoćete li uspjeti povući sva raspoloživa sredstva iz Fonda solidarnosti EU-a?
Naša je zakonska obveza obnova javnih zgrada, sve osnovne škole su cjelovito obnovljene, a u tijeku je obnova preostalih nekoliko srednjih škola. Ojačavamo i obnavljamo mostove, neki su završeni, a na nekima je obnova u tijeku. Cjelovito obnavljamo kazališta, poput Gavelle, muzeje, poput Arheološkog, domove zdravlja. Sljemenska cesta se prvi put u potpunosti obnavlja, i za to ćemo povući novac iz Fonda solidarnosti. Prvi put nakon Univerzijade smo obnovili i unaprijedili, posebice za bicikliste i pješake, Aleju Matije Ljubeka na Jarunu.
Kad smo preuzeli upravljanje gradom, iako je bilo prošlo više od godinu dana od potresa, na Fond solidarnosti bilo je prijavljeno projekata u vrijednosti od samo dva milijuna eura, a sada ćemo povući oko 180 milijuna eura, znači gotovo sto puta više.
Najavljivali ste i proširenje tramvajske mreže i vlak do Zračne luke?
Prvi put nakon 20 godina bit će kupljeni novi tramvaji, njih 20. Uvodimo i mogućnost kupovanja karte aplikacijom na mobitelu, koju ćemo predstaviti u ponedjeljak. Prvi put nakon 20 godina izgradit ćemo nove tramvajske pruge, radovi na Heinzelovoj od Ulice kralja Zvonimira do okretišta u Savišću počet će za godinu dana. Pripremamo i projekt u Sarajevskoj, zajedno s državom radit će se nadvožnjak preko cijelog Ranžirnog kolodvora, proširenje ceste i tramvajska pruga do Ranžirnog kolodvora. Planiramo prugu i na zapadu grada, od Ljubljanice do Horvaćanske.
Što se tiče željeznice, zajednička radna skupina grada i države radi na povezivanju sa Zračnom lukom. Uskoro će krenuti radovi na tri nova željeznička stajališta - u Ulici grada Vukovara, na Savskom mostu i Trokutu. Ići će se i na premještanje željezničke stanice do kampusa Borongaj te s pješačko-biciklističkim nathodnikom od kampusa Borongaj do Mandlove, a tamo dugoročno planiramo produžiti tramvajsku prugu od Vukovarske do kampusa Borongaj.
Je li propao EU projekt Translacijskog centra bolnice Srebrnjak? Jeste li suglasni da od 1. siječnja upravljanje gradskim bolnicama preuzme država?
Za EU projekt Translacijskog centra bolnice Srebrnjak trenutno je u izradi zahtjev za faziranje za drugu financijsku perspektivu, koji ide na suglasnost Ministarstvu, a oni ga dostavljaju Europskoj komisiji, koja bi do kraja godine trebala donijeti konačnu odluku. Što se tiče namjere Vlade da preuzme upravljanje gradskim bolnicama, smatramo da to nije u skladu s Ustavom, po kojem su takve odluke u ingerenciji županija, u ovom slučaju Grada Zagreba. Ne slažemo se s time.
