Udio žena u upravama dioničkih društava u Hrvatskoj nije zadovoljavajući, no zahvaljujući EU Direktivi o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima trgovačkih društava taj će se udio morati povećati do polovice 2026., a tijekom iduće godine odredbe te direktive moraju se uvesti u zakonodavstvo.
Provedbu Direktive države članice trebaju osigurati do 30. lipnja 2026. u velikim trgovačkim društvima kako bi pripadnici nedovoljno zastupljenog spola zauzimali najmanje 40 posto neizvršnih direktorskih položaja (nadzorni odbor, uprava) ili 33 posto svih direktorskih položaja.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić za Hinu je istaknula kako je konačno prihvaćanje te direktive Europskog parlamenta i Vijeća najvažniji legislativni korak na razini Europske unije u odnosu na zastupljenost na pozicijama ekonomskog odlučivanja.
U Hrvatskoj 31,6 posto žena na neizvršnim pozicijama
Da je Direktiva potrebna, govore podatci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) koje pravobraniteljica prikuplja radi analize udjela žena na pozicijama ekonomskog odlučivanja.
Tako je, prema zadnje dostupnim podatcima, udio žena u upravama dioničkih društava čije su dionice krajem prosinca 2022. bile uvrštene na uređeno tržište Zagrebačke burze iznosio 16,67 posto, a u nadzornim odborima tih društava 25,78 posto.
U odnosu prema 2021., riječ je o stagnaciji u upravama dioničkih društava te o povećanju manjem od tri posto u nadzornim odborima.
Pravobraniteljica također prati kretanje spolne strukture na pozicijama ekonomskog odlučivanja i kroz podatke Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) pa tako, prema statističkim podatcima o udjelu žena i muškaraca na neizvršnim pozicijama u 15 najvećih trgovačkih društava u Hrvatskoj koja su uvrštena na uređeno tržište, udio žena u prvoj polovini 2023. iznosi 31,6 posto, dok je Europskoj uniji prosjek 35,7 posto.
Ljubičić kaže kako se Hrvatska treba ugledati na zemlje koje su primjeri dobre prakse, a to su Francuska, Nizozemska, Belgija, Italija, Danska, Velika Britanija, Norveška, Irska, Španjolska i Island. U njima udio žena na neizvršnim pozicijama odlučivanja u najvećim trgovačkim društvima iznosi više od 40 posto.
S obzirom na izvršne pozicije, udio žena u istom vremenskom razdoblju iznosi 20,3 posto, dok je Europskoj uniji prosjek 22,1 posto.
U Hrvatskoj proces transponiranja još nije počeo
Iako se Direktiva u nacionalno zakonodavstvo treba uvesti do kraja 2024., pravobraniteljica ističe kako u Hrvatskoj taj proces još nije počeo, a može se očekivati da će to biti učinjeno kroz izmjene Zakona o trgovačkim društvima.
Kako bi se ciljevi Direktive ostvarili, u postupcima odabira, koji bi trebali biti transparentni, očekuje se davanje prednosti kandidatu nedovoljno zastupljenog spola u slučaju kada je dvoje kandidata jednako kvalificirano u smislu prikladnosti, osposobljenosti i izvršenja dužnosti, objasnila je pravobraniteljica.
"Dakle, pogrešna bi bila percepcija da pripadnost određenom spolu ima prednost pred stvarnim kvalitetama kandidata”, istaknula je i time odbacila kritike da će se zbog kvota, umjesto najsposobnijih, zapošljavati osobe na osnovi spola.
Ljubičić je kao posebnost Direktive istaknula njezin privremeni značaj, zbog čega posebne mjere koje se uvode radi ostvarivanja stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca ne predstavljaju diskriminaciju.
Naime, sama Direktiva u završnim odredbama određuje da prestaje vrijediti 31. prosinca 2038., što upućuje na to da Europska unija do tada očekuje realizaciju ciljeva koji su u njoj postavljeni.
Među ostalim, trgovačka društva morat će dostavljati podatke o rodnoj zastupljenosti, a predviđene su i sankcije za kršenje odredaba iz Direktive.
Postoji problem i rodnog jaza u plaćama koji se rješava posebnom Direktivom
Osim toga, pravobraniteljica je istaknula kako je pred EU članicama vrijeme implementacije Direktive o jačanju primjene načela jednakih plaća muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja, koja je stupila na snagu u lipnju ove godine.
Naime, analize pravobraniteljice na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku o prosječnim bruto plaćama muškaraca koje iznose 1429 eura i žena od 1323 eura pokazuju da je rodni jaz u plaćama u Hrvatskoj lani iznosio 7,4 posto.
Najizraženiji je u područjima financijske djelatnosti i osiguranja - 26 posto, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi - 24 posto te trgovine na veliko i malo - 18 posto, a uravnoteženim se pokazuju područja prijevoza i skladištenja te opskrbe električnom energijom i plinom, gdje je jaz oko jedan posto.
Temeljni zahtjev Direktive je da poslodavci u javnom i privatnom sektoru imaju platne strukture kojima se osigurava jednaka plaća za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, radnici će imati pravo na informacije o svojem platnom razredu i prosječnim razredima, raščlanjene po spolu, a predviđene su i sankcije za kršenje odredaba.
Ljubičić je kao specifičnost te direktive u odnosu na onu o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima istaknula da se odnosi na znatno širi krug jer izravno obuhvaća poslodavce sa 100 i više zaposlenih, za razliku od prethodne koja se neće primjenjivati na mala i srednja poduzeća s manje od 250 zaposlenih.
Rok za transponiranje te direktive u nacionalno zakonodavstvo je 7. lipnja 2026., nakon čega poslodavci sa 150 i više zaposlenih imaju rok od godinu dana da podnesu prvo izvješće posebnom nadzornom tijelu, a za poslodavce od 100 do 150 zaposlenih taj rok nastupa 2031. godine.
