Predsjednički i parlamentarni izbori 13. siječnja održat će se u vrijeme narušenih odnosa između Pekinga i Taipeija.
Kina smatra da je Tajvan njezin "sveti teritorij" i nikad nije isključiila upotrebu sile da ga vrati pod svoju kontrolu, iako Xi nije spomenuo prijetnju vojskom u govoru koji je prenosila državna televizija.
"Ujedinjenje domovine je povijesno neizbježno", rekao je Xi.
Vezano za izbore, Peking je posebno kritičan prema sadašnjem potpredsjedniku Laiu Ching-teau, predsjedničkom kandidatu vladajuće tajvanske Demokratske stranke (DPP) koji vodi prema anketama, rekavši da je opasni separatist.
DPP smatra da samo stanovnici Tajvana mogu odlučiti o svojoj budućnosti, kao što tvrdi i Laiuev glavni izborni suparnik, Hou Yu-ih iz najveće tajvanske opozicijske stranke Kuomintang (KMT).
KMT tradicionalno njeguje bliže odnose s Kinom, no žestoko niječe da je propekinška stranka.
Poražena vlada Republike Kine pobjegla je na Tajvan 1949. nakon što je izgubila u građanskom ratu s komunistima Mao Ce-tunga koji su osnovali Narodnu Republiku Kinu. Republika Kina i dalje je službeni naziv Tajvana.