Vlada želi, rekao je, podići životni standard i plaće, osobito građanima s najnižim plaćama, podići kupovnu moć kućanstava, smanjiti nejednakosti, očuvati gospodarski rast te ojačati fiskalnu autonomiju jedinica lokalne samouprave.
Smatra da je 2023., s obzirom na makroekonomske pokazatelje, pravi trenutak za porezno rasterećenje, koje bi trebalo stupiti na snagu u siječnju 2024. godine.
Što se tiče ideja da se porezno opterećenje smanji smanjenjem stope PDV-a, podsjetio je na studiju Porezne uprave prema kojoj cijene nisu smanjene u mjeri u kojoj su smanjene određene stope PDV-a.
Alternativa je, rekao je, smanjivanje poreznog opterećenja dohotka, a novi korak porezne reforme obuhvatit će upravo one koji su dosad bili izvan poreznih zahvata.
Plenković je otklonio teze da vlada ne ide na ruku općinama, gradovima i županijama.
"Teza da vlada nešto uzima lokanim jedinicama je lažna", rekao je.
Ilustrirao je to između ostalog podatkom da je od 2017. do danas ukupan prihod županija, gradova i općina od poreza na dohodak povećan sa 10,6 na 17,7 milijardi kuna.
Ukidanje prireza, autonomno određivanje poreza na dohodak
Prema vladinoj prezentaciji, u novom krugu porezne reforme jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, ali im se dopušta da same odrede porez na dohodak.
Za Grad Zagreb koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto.
Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto, moći će odrediti stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto za nižu stopu i 25 do 33 posto za višu.
Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu i 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23,6 odnosno 25 i 34,5 posto.
Tijekom četvrtoga kvartala ove godine, općine i gradovi dužni su donijeti odluku o visini poreznih stopa poreza na dohodak i objaviti je u Narodnim novinama najkasnije do kraja godine, sa stupanjem na snagu 1. siječnja 2024. godine
Podizanje osobnog odbitka
Osobni odbitak diže s 530,90 na 560 eura.
Kako je objasnio ministar financija marko Primorac, briše se pojam osnovnice osobnog odbitka, a povećavaju se iznosi osobnog odbitka za uzdržavane članove. Podiže se prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 47.780 na 50.400 eura.
Subvencija mirovinskog doprinosa
Što se tiče zahvata u mirovinske doprinose, do najviše 300 eura smanjuje se osnovica za mirovinsko osiguranje (I. stup)
Za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica bit će 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura postupno se smanjenje olakšice.
Ministar Primorac kaže da za obveznike mirovinskog osiguranja to znači povećanje neto iznosa plaće, osobito za one s najnižim primanjima.
To se odnosi na 53,5 posto ukupnog broja obveznika koji ne podliježu plaćanju poreza na dohodak (1,52 milijuna ljudi od ukupno 2,84 milijuna obveznika).
Primorac ističe da olakšica ne smanjuje budući iznos mirovine.
Za samca s bruto plaćom od 700 eura, to bi trebalo donijeti povišicu od 41,82 eura, a za samca s bruto plaćom od 1290 eura od 6,42 eura.
Za obitelj s dvoje djece i plaću od 700 eura bruto povišica bi bila 45 eura, a za one s plaćom od 1290 eura bruto i dvoje djece za 75 centi.
Zbog ovih mjera, smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja (1. stup) iznosilo bi 329 milijuna eura, a smanjenje prihoda od poreza na dohodak 108 milijuna eura, tj. ukupno 437 milijuna eura.
Ostale porezne izmjene
Od ostalih poreznih izmjena najavljeno je uz ostalo određivanje neoporezive napojnice od 3.360 eura i uvođenje plaćanja karticama, omogućavanje donacije u iznosu većem od dva posto prošlogodišnjih prihoda te opcijska dodjela udjela, a ne samo dionica. Rok za plaćanje porezna na dohodak utvrđuje se na 28. veljače, bez obzira na datum, podnošenje prijave, a porez na dobit plaćat će se 30. travnja.
Vladina prezentacija izmjena poreznih propisa u 2023. godini dostupna je klikom na PDF
