„Netočno je da je ulazak Hrvatske u eurozonu pridonio višoj stopi inflacije, dapače, da nismo ulazili u eurozonu stopa inflacije bi bila veća, a ne manja što pokazuju iskustva drugih zemalja”, kazao je Vujčić podnašajući Saboru izvješća HNB-a o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u 2021. i prvom polugodištu 2022.
Stopa inflacije u Mađarskoj je 26 posto, u Češkoj 18 posto, u Poljskoj 16 posto, toliko o tome, dodao je guverner istaknuvši da je ulazak u eurozonu pomogao i što se tiče tržišta kapitala, javnog duga i stabilnosti troškova Hrvatske.
Govoreći o inflaciji, gorućem ekonomskom problemu, Vujčić je kazao da su - iako inflatorni pritisci postupno slabe - i dalje značajni.
Početkom ove godine stopa inflacije počela je usporavati, u ožujku je iznosila 10,5 posto, te je ožujak bio četvrti uzastopni mjesec s padom stope inflacije koja je vrhunac dosegla u studenom prošle godine kada je iznosila 13 posto, naveo je.
Vujčić: Borba s inflacijom protegnut će se i na 2024.
„Naša prognoza je da će nastaviti slabiti prema kraju godine kada bi trebala biti oko pet posto, no borba s inflacijom nije gotova i sigurno će se protegnuti na 2024. godinu kada se očekuje da će doći na našu ciljanu razinu od dva posto”, poručio je Vujčić.
Na slabljenje inflatornih pritisaka, kazao je, prije svega djeluje smanjenje cijene energenata i sirovina na svjetskom tržištu, te postupno uklanjanje uskih grla u globalnim opskrbnim lancima što ublažava nestašicu pojedinih dobara.
No, dodao je, bazna inflacija i dalje je tvrdokorna i zbog toga će se morati nastaviti povisivati kamatne stope kako bi se nastavili smanjivati inflatorni pritisci. „Sljedeća sjednica Upravnog vijeća ECB-a je sljedećeg tjedna i, po mom mišljenju, nemamo izbor nego nastaviti dizati kamatnu stopu”, kazao je Vujčić.
U raspravi guverner HNB-a je među ostalim poručio da je monetarna politika neefikasna kada se radi o šokovima na strani ponude, ne može smanjiti cijene nafte, plina i hrane na svjetskim tržištima, ali je efikasna kada se šokovi ponude pretvore u potražne pritiske na inflaciju što se počelo događati u drugoj polovici 2022. kada su centrale banke počele zaoštravati monetarnu politiku što rade i dan-danas.
Odgovarajući zastupniku Mosta Zvonimiru Troskotu na pitanje gdje su nestale devizne rezerve, Vujčić je kazao da međunarodne pričuve nisu nestale već su tamo gdje su i bile samo se drugačije zovu, neto financijska imovina HNB-a u skladu procedurom ulaska u eurozonu.
