Nova generacija podatkovnih centara i energetskih mreža raste diljem Sjedinjenih Država, što će pokretati „mozgove“ umjetne inteligencije, infrastrukturu sljedećeg desetljeća. S tako velikim ulaganjima može doći do kašnjenja između potrošnje i profitabilnosti u kratkom roku, ali dugoročno će koristi ubrati oni koji su spremni najviše ulagati.
Google kao simbol
Simbol ovog vala je Google, koji je, kao što je nekada bio u zoru interneta, sada više sustav nego tvrtka. Dominira pretraživanjem, preglednicima i pametnim telefonima, dok istovremeno gradi vlastiti sloj umjetne inteligencije. Njegova rješenja pokreću ne samo vlastite proizvode, već i proizvode svojih konkurenata. Drugim riječima, Google prodaje „kisik“ koji drugi dišu. S tržišnom vrijednošću od oko tri bilijuna dolara i rekordnim profitom, učvršćuje se kao ključni graditelj globalne infrastrukture umjetne inteligencije.
Takva dinamika ulaganja u ovu i druge industrije u Sjedinjenim Državama, te rast produktivnosti, ublažavaju negativne učinke Trumpove trgovinske i imigracijske politike. Trump koristi visoke carine i zabrane izvoza kako bi izvršio pritisak na Peking, ali želi držati vrata otvorenima za pregovore. Kina odgovara vlastitim ograničenjima, posebno na strateške sirovine i tehnologiju, dok su tržišta nervozna zbog novog kruga trgovinskih ratova.
Amerika ostaje dominantna
Ako se val ulaganja i tehnologije, posebno u umjetnoj inteligenciji, nastavi, američka ekonomska dominacija trajat će neko vrijeme. Europa, u međuvremenu, ostaje zarobljena strukturnim ograničenjima, od pada energetski intenzivnih industrija do niske konkurentnosti i ograničenog fiskalnog prostora u Francuskoj i drugima.
U Sjedinjenim Državama, neki sistemski rizici sada se akumuliraju na takozvanom tržištu privatnog kreditiranja, gdje fondovi izvan bankarskog sustava posuđuju novac tvrtkama. Ovo je manje transparentan dio financijskog svijeta, gdje se uvjeti izravno dogovaraju između fondova i tvrtki, što može dovesti do nedostatka vidljivosti rizika. Komercijalne nekretnine, gdje prazni uredi vrše pritisak na regionalne banke, i globalni carry trade, gdje investitori profitiraju od razlika u kamatnim stopama između japanskog jena i američkog dolara, također predstavljaju dodatno opterećenje za financijski sustav. Ako bi američke kamatne stope naglo pale ili bi Japanska središnja banka promijenila svoju politiku, te bi se pozicije mogle početi masovno zatvarati, što bi dovelo do slabljenja dolara, ponovnog pritiska na inflaciju i potencijalnih šokova likvidnosti na globalnim tržištima.
