Umjetna inteligencija ušla je na velika vrata u svijet biznisa. Za većinu poduzetnika više uopće nema dvojbe kako je na djelu široka implementacija AI-a u gospodarstvu, odnosno u tijeku je četvrta industrijska revolucija.
Kroz povijest smo svjedočili utjecaju razvoja tehnologije na promjene u industriji. Dovoljno je sjetiti se svih industrijskih revolucija, pa onda vjerojatno nema razlike ni u ovoj. No je li tome baš tako, posebno u kreativnoj i komunikacijskoj industriji porazgovarali smo s nekim od vodećih ljudi sektora.
Strah zaposlenika od gubitka radnih mjesta kao i mnogo puta ranije, opravdan je i široko prisutan. U prilog tome možemo navesti par činjenica, a nepobitno će dio poslova umjetnom inteligencijom biti pogođen više od drugih, posebno se to odnosi na autore, književnike, novinare, stručnjake za odnose s javnošću, te kreativce općenito.
Primjerice najveća njemačka izdavačka kuća Axel Springer, koja izdaje i tabloid Bild, nedavno je najavila otpuštanja i djelomičnu zamjenu djelatnika umjetnom inteligencijom. Kako su sami obrazložili, "opraštaju se od kolega koji su do sada obavljali funkcije koje u digitalnom svijetu obavljaju procesi umjetne inteligencije", a Uprava je odlučila otpustiti više od 200 zaposlenika na radnim mjestima povezanim s lektoriranjem ili vizualnim dizajnom stranice.
U cijelu priču uklapa se i nedavno izvješće Goldman Sachsa prema kojem je u svijetu 300 milijuna radnih mjesta pod utjecajem umjetne inteligencije i automatizacije. Daljnji razvoj AI-a, gotovo sigurno će ugroziti neka zanimanja, a tržište rada u SAD-u i Europi moglo bi se suočiti s ozbiljnim poremećajima ako umjetna inteligencija ispuni očekivanja.
Ipak većina stručnjaka se slaže kako ChatGPT, Bard i slični AI alati ne bi trebali izazivati strah među zaposlenicima jer će pomoći ljudima i tvrtkama da stvaraju više i brže, prvenstveno među kreativcima u komunikacijskoj industriji.
Takav stav dijeli i Mario Frančešević, vodeći čovjek SeekandHita, brenda poznatog u okružju digitalnog marketinga i oglašavanja. Rezultat napora i značajnih ulaganja u proteklih 15 godina prepoznala je i struka a nedavno su osvojili dvije vrijedne FINA nagrade, Zlatnu bilancu" u kategoriji Informacija i komunikacije, te glavnu nagradu za najboljeg poduzetnika na temelju bonitetnog rejtinga u 2022. godini.
Njegova tvrtka kako kaže u poslovnim i kreativnim procesima već koristi umjetnu inteligenciju, LLM, Large Language Model, odnosno GPT varijante, kao asistenciju pri izradi sadržaja, ali isključivo kao alat koji služi za istraživanje ili kao dodatna inspiracija na već postojeći radni materijal. 'Koliko god se takvi modeli čine kao univerzalno rješenje za mnoge zadatke, i dalje je potrebno upravljati rezultatom takvih alata, kao i provjeravati točnosti informacija.'
Mario Frančešević, dodjela nagrada Zlatna bilanca, Foto: Ronald Gorsic / CROPIX
Otkrio nam je i svoja iskustva s umjetnom inteligencijom. 'Doticaje imam kroz naš AI alat za oglašavanje kojeg smo počeli razvijati 2019. godine, a koji pomaže pri pametnijoj raspodjeli oglasnih budžeta između oglasnih platformi na Googleu i Facebooku koristeći strojno učenje i umjetnu inteligenciju, www.captn.ai. Ideja iza alata je da pomogne pri raspodjeli sredstava za oglašavanje na način da ih koristi u trenutku kada je to najisplativije, a sve kroz analizu povijesnih podataka i predviđanja budućih aktivnosti unutar oglasnih kampanja.'
Smatra kako AI ne treba izazivati strah među zaposlenicima jer takvi alati pomažu ljudima i tvrtkama da rade učinkovitije. 'Ovo je dobra prilika da iskoristimo strojeve/računala za rješavanje zadataka koji su repetitivni, zamorni, koji zahtijevaju duboke analize velikih količina podataka i koji su podložni ljudskoj pogrešci. Drugim riječima, AI nam može pomoći da usmjerimo svoje vrijeme na mnogo važnije poslovne zadatke i ubrzavanje mnogih procesa.'
Sa Frančeševićem se slaže i njegov kolega iz digitalne i kreativne agencije Laconiq, Marko Šimić 'Umjetna inteligencija treba izazivati strah među ljudima koji se nisu spremni nositi s takvom tehnologijom, oni će s vremenom ostati bez posla i to je moje osobno mišljenje. Zaposlenici koji ne budu pratili tehnološke dosege u domeni AI neće više biti tržišno konkurentni. Jednostavno, jedan će čovjek odraditi tri ili četiri puta više zadataka, nego osoba koja ne koristi AI. Sad imamo situaciju gdje ljudi razmišljaju, primjerice brže bi ja ovo napisao. U redu, ali za godinu dvije dana, ako ne koristiš te resurse, više ni ne razmišljaš gdje tu tehnologiju možeš primijeniti.'
Na direktno pitanje je li u tom kontekstu AI opasnost ili pomoć za agencije, Frančešević odgovara 'Opasnost za one koji se ne prilagode, jer će postati nekonkurentni. Osobno takve alate vidim kao priliku da iskoristimo tehnologiju za kvalitetniji i brži rad, u kojem znanje, iskustvo i ljudski faktor koristimo za reviziju i usmjeravanje umjetne inteligencije. Možda je korištenje umjetne inteligencije uvod u četverodnevni radni tjedan, tko zna?', zaključio je.
Isto razmišlja i Šimić ističući kako dobru kreativu ništa ne može zamijeniti. 'AI ne može smisliti dobar koncept, ideju, ne može primjerice biti dobar arhitekt ali zidar definitivno može. Kako ti modeli idu naprijed, kako imaju više ulaznih podataka jednostavno će biti sve kvalitetniji.'
Zaključak se nameće sam po sebi, a s njime se slažu i naši sugovornici. AI je tu i samo trebamo dodatno razvijati obrazovne i stručne programe kojim ćemo naučiti ljude kako ga na konkretan način primijeniti u svakodnevnom radu. 'Što više znamo kako koristiti AI alate i modele, to ćemo imati više pametnih primjena i manje straha od tehnologija koje su nam na raspolaganju.', zaključuje Frančešević.
