Globalni barometar klimatskih rizika koji je objavila konzultantsko-revizorska tvrtka EY ukazuje na duboku nepovezanost između klimatskih i korporativnih strategija tvrtki diljem svijeta. Unatoč pristanku na klimatske obveze, 47 posto ispitanih tvrtki ne otkriva plan tranzicije koji bi podržao obećanja, a čak 74 posto tvrtki ne uključuje kvantitativne učinke klimatskog rizika u svoje objave, što implicira da se klimatske promjene ne razmatraju na isti način kao drugi materijalni utjecaji te odražava širi trend odvojenosti klimatskih i korporativnih strategija.
„Unatoč poboljšanju pokrivenosti i kvalitete objavljenih informacija od više od 6 posto, osobito u gospodarstvima u razvoju, tempo korporativnih promjena i dalje je prespor s obzirom na brzinu klimatskih promjena. Vrijeme je da tvrtke ozbiljnije shvate svoju ulogu, ne samo kvantitativno, već i kvalitativno“, rekla je Ivana Krajinović, partnerica i voditeljica Odjela financijsko-računovodstvenog savjetovanja i izvještavanja o održivosti u EY-u Hrvatska.
Prema EY Barometru koji se objavljuje posljednjih pet godina te mjeri napredak u pokrivenosti i kvaliteti objava povezanih s klimom prema standardima Radne skupine za financijske objave povezane s klimom (TCFD), objave o pokrivenosti nastavljaju kvantitativno rasti – s 84 posto u 2022. na 90 posto u 2023. godini. Ipak, kvaliteta u objavama ostaje niska – svega 50 posto, uz postupno poboljšanje u zemljama s rigoroznom regulativom o objavljivanju te angažiranom zajednicom ulagača ili kreatora politike.
„U kontekstu lanca vrijednosti tvrtke i šire tržišne dinamike, 42 posto anketiranih tvrtki ne uspijeva provesti analizu scenarija, odnosno, klimatske promjene se još uvijek ne promatraju u kontekstu poslovnog rasta. Tvrtke i dalje nisu sklone otkrivanju svojih strategija o prilikama povezanima s klimom, puno češće (77 posto) radije izvještavaju o rizicima. Stoga je potrebno poraditi na planiranju tranzicije, posebice u sektorima koji su najviše izloženi klimatskom riziku, kao što su energetika, rudarstvo, promet, telekomunikacije, tehnologija i poljoprivreda“, pojašnjava Ivana Krajinović.
EY Globalni barometar klimatskih rizika navodi i tri ključne radnje koje bi tvrtke trebale razmotriti, ukoliko doista podržavaju klimatsku agendu. Na klimatsku strategiju trebalo bi se gledati kao na priliku za stvaranje kompetitivne prednosti, a pozitivnim primjerom i jasnim izvješćem o konkretnim aktivnostima, lideri bi potaknuli i ostale na usvajanje pozitivnih praksi. Podaci povezani s ugljičnom agendom ne bi se trebali skrivati, već integrirati u upravljanje rizikom i poticanje smanjenja emisija. Konačno, klimatski podaci trebaju postati dio korporativne strategije, u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja.
„Ovogodišnji EY Globalni barometar klimatskih rizika pokazuje da postoji zabrinjavajuća nepovezanost između navedenih klimatskih ambicija i korporativnih aktivnosti za njihovo postizanje. Ovo bi mogao biti ključan trenutak za lidere koji bi trebali usvojiti i donijeti stvarnu promjenu. Posao bi se trebao prebaciti s načina razmišljanja o predanosti na razmišljanje o stvarnom djelovanju, gdje strategija dekarbonizacije nije samo ugrađena, već se doista provodi u svim aktivnostima tvrtki”, zaključuje Krajinović.
