Inače, s proizvodnjom od 29 milijuna litara sladoleda Hrvatska se našla na 14. mjestu, no poput Poljske, može se pohvaliti da je jedna od zemalja koje na tržište stavljaju sve više sladoleda.
Uz more, glavna asocijacija na ljeto je – sladoled. Redovi ispred slastičarnica postali su uobičajen prizor, a sve je više onih koji pojedu i više od jedne kuglice na dan.
Strani turisti, posebno Nijemci, prednjače u kupnji, dok domaći gosti primjećuju rast cijena. Tri eura je ipak malo previše za sladoled, kaže jedna sugovornica.
Domaća proizvodnja nedovoljna
Prodaja raste zahvaljujući turistima, no domaća proizvodnja ne može zadovoljiti potražnju.
Lani je proizvedeno osam posto više sladoleda nego godinu ranije, no uvezeno je više od dva milijuna kilograma – čak 54 posto više nego preklani. Izvoz je, pak, pao jedan posto, na šest milijuna kilograma.
– Potražnja iz turizma toliko je snažna da je potreban uvoz, posebno industrijskog sladoleda. Kupci danas traže ili kvalitetan industrijski proizvod ili vrhunski kraft sladoled, ističe za HRT ekonomski stručnjak Damir Novotny.
Nove investicije dolaze
Proizvođači ulažu kako bi povećali kapacitete.
– Investirali smo 4,2 milijuna eura u novu proizvodnu liniju, koja će nam omogućiti rast proizvodnje više od 200 posto, na preko 90 milijuna jedinica godišnje, poručuje Maja Šercer iz Adriatic klastera.
Stručnjaci poručuju da se s proizvodnjom sladoleda teško može pogriješiti – u turističkoj zemlji poput Hrvatske uvijek će biti kupaca.
