Gospodarska i industrijska komora ponovo je upozorila na potrebu političkih reformi.
Broj firmi koje bankrotiraju u Njemačkoj i dalje raste. Broj podnijetih zahtjeva za redovne stečajeve u rujnu je porastao za 10,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, priopćio je Savezni zavod za statistiku na temelju preliminarnih podataka. U usporedbi s kolovozom, kada je rast iznosio 11,6 posto, povećanje se samo blago usporilo.
Budući da sudovi za stečaj tek trebaju odlučiti o otvaranju postupaka, ove brojke još uvijek nisu konačne. Oni ulaze u službenu statistiku tek nakon donošenja odluke. Prema podacima Saveznog zavoda, datum podnošenja zahtjeva za stečaj obično je oko tri mjeseca uoči otvaranja.
U srpnju 13,4 posto više stečajeva
Konačni podaci postoje za srpanj, kada je pokrenut stečajni postupak za 2.197 tvrtki. To je 13,4 posto više nego godinu dana ranije. Potraživanja vjerovnika iz srpanjskih stečajeva okružni sudovi su procijenili na oko 3,7 milijardi eura. U srpnju 2024. potraživanja su iznosila oko 3,2 milijarde eura.
Posebno su pogođene tvrtke s područja transporta i skladištenja. Najnoviji podaci ukazuju da se ove godine može očekivati novi rekord. Prošle godine Savezni zavod za statistiku zabilježio je s 21.812 slučajeva najviši broj od 2015. godine. Ovaj rast se očekivao nakon što je prestala državna pomoć uvedena tijekom pandemije koronavirusa.
Pored toga, visoke cijene energije, birokracija i politička nesigurnost dodatno opterećuju poduzetnike.
DIHK očekuje više od 22.000 bankrota
Njemačka gospodarska i industrijska komora (DIHK) ne očekuje poboljšanje u narednim mjesecima. „Opadajući izvoz, naročito u SAD, smanjena industrijska proizvodnja i slaba konjunktura – sve to nisu dobre vijesti za njemačku privredu“, rekao je glavni analitičar DIHK-a Volker Treier i potvrdio prognozu da će tokom 2025. godine više od 22.000 poduzeća „zauvijek zatvoriti svoja vrata zbog insolventnosti“.
Treier je ponovo apelirao na političare da provedu više strukturnih reformi kako bi se poboljšali uvjeti poslovanja: „Moramo hitno smanjiti visoke troškove energije i rada, kao i, u usporedbi s drugim zemljama, visoka opterećenja porezima i birokracijom.“
Udruženje stečajnih upravitelja i povjerenika Njemačke (VID) pak je istaknulo da birokracija nije glavni uzrok bankrota.
„Naprotiv, birokratsko opterećenje može najviše djelovati kao ubrzivač krize, kada već postoje problemi poput nedovoljne likvidnosti, nefleksibilnih poslovnih modela, poremećaja u lancima snabdijevanja ili strateških grešaka u odlučivanju“, rekao je predsjednik VID-a Christoph Niering.
Promijenjene potrošačke navike, neriješena pitanja nasljedstva i vanjski šokovi često zajedno dovode do bankrota, dodao je ovaj stručnjak.
Trend ipak usporen?
U trećem kvartalu 2025. godine, prema službenim podacima, 4.478 trgovačkih društava bilo je pogođeno stečajem. Time je rekordna vrijednost iz drugog kvartala bila manja za samo jedan posto. Steffen Müller, voditelj istraživanja o insolventnosti na IWH institutu, visoki broj bankrota pripisuje dugotrajnim makroekonomskim problemima, kao i odloženim učincima politike niskih kamatnih stopa i državne pomoći tijekom pandemije koronavirusa.
Međutim, rastući trend u broju stečajeva trenutno je zaustavljen. „Iako se i u listopadu očekuje veliki broj insolvencija, za naredne mjesece u cjelini očekujem konsolidaciju stečajnih procesa na visokoj razini“, rekao je Müller. Pritom je naglasio da rast ne prestaje zato što su se gospodarski uvjeti poboljšali, već zato što zakašnjeli učinci gube na snazi.
