Srbija nikad nije bila dalja od Europe, a njezina reputacija najgora je poslije 1999. godine, ocijenila je eurozastupnica Zelenih i izvjestiteljica Europskog parlamenta za Kosovo Viola fon Cramon i, usporedivši promjene u Europi s padom Berlinskog zida, poručila "probudite se".
“Nisam sigurna da ljudi u Srbiji znaju da je reputacija Srbije najgora poslije 1999. godine”, navela je Fon Cramon u intervjuu za beogradski list "Nova" u ponedjeljak.
Srbija je danas “najviše moguće od 2000. godine” udaljena od Europske unije, istaknula je njemačka eurozastupnica.
Zbog stajališta o sankcijama prema Rusiji Srbija, po njezinoj ocjeni, možda postane izolirana iz međunarodne zajednice, a nitko toga nije svjestan.
"Ljudi kolutaju očima kada se spomene Srbija i njezin napredak na sastancima u okviru europskih institucija", ukazala je Viola fon Cramon.
Ona je u pogledu dijaloga Beograda i Prištine sugerirala kako obje strane trebaju ozbiljno razmotriti ponudu Pariza i Berlina jer je “moguće da naredna ne bude bolja od prethodne”.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao je u svom posljednjem obraćanju javnosti da bi Beograd mogao računati na ubrzan ulazak u EU i značajne ekonomske benefite ukoliko ne bude blokirao članstvo Kosova u Ujedinjenim narodima i ostalim međunarodnim institucijama.
"Mi ne možemo ignorirati taj prijedlog, jer je to neodgovorno i neozbiljno”, rekao je tada Vučić, govoreći o rješavanju kosovskog problema.
Albanski mediji su, pak, pozivajući se na svoje diplomatske izvore, izvijestili kako plan Pariza i Berlina predviđa da 2023. godine, desetljeće nakon potpisivanja Briselskog sporazuma, počne nova faza u dijalogu Beograda i Prištine. Zatim bi, nakon još 10 godina, kad EU bude spremna na proširenje i uključivanje Zapadnog Balkana, trebalo doći do konačnog formalnog sporazuma o priznanju, kao preduvjeta za članstvo Kosova i Srbije u EU.
Ako taj plan, koji navodno ima 13 točaka, bude prihvaćen "nezavisnost Kosova će priznati pet preostalih zemalja EU, dok će Srbija imati značajnu financijsku pomoć i bit će priznata kao sila regije“, objavio je albanski portal Albanian post.
Fon Cramon je, referirajući se na prijedlog Macron-Scholz, ocijenila da bi Beograd i Priština trebali naći “održiv kompromis i progutati neke gorke pilule na putu napretka”.
Komentirajući raniju izjavu specijalnog izaslanika EU-a za dijalog Kosova i Prištine Miroslava Lajčaka kako bi sporazum Beograda i Prištine mogao biti postignut do kraja 2024. godine, Fon Cramon je rekla da Bruxelles "u potpunosti i nepokolebljivo" podržava rad Miroslava Lajčaka, te da ona vjeruje kako bi taj cilj "mogao biti realan”.
Fon Cramon je ocijenila i da je Srbija uradila mnogo da popravi svoj loš imidž nakon devedesetih godina prošlog stoljeća, ali da bi sadašnja pozicija to mogla poništiti.
"Još ne razumijem kako predsjednik Vučić ili bilo tko u Vladi razumije tektonske promjene u Europi i utjecaj koji je sličan padu Berlinskog zida. Stoga je moja poruka za sve u Srbiji - probudite se i nemojte prespavati pad ovog zida ponovno", poručila je njemačka eurozastupnica Zelenih Viola fon Cramon.
Specijalni izaslanik EU-a za dijalog Kosova i Prištine Miroslav Lajčak sastat će se u ponedjeljak, nakon prošlotjednog posjeta Kosovu, sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
