Nedavna studija je pokazala da je masa ledenog pokrivača Antarktika u posljednjim godinama blago porasla. Ovaj nalaz izazvao je poplavu raznih tvrdnji na društvenim mrežama, prema kojima se trend globalnog zagrijavanja preokreće.
U ožujku 2025. godine, istraživači sa Sveučilišta Tongji u kineskoj metropoli Šangaju javili su da je ledeni pokrivač Antarktika između 2021. i 2023. godine rastao za otprilike 108 milijardi tona leda godišnje. Ovi podaci, koji se fokusiraju na četiri glečerska bazena u regijama Wilkesova zemlja i Zemlja kraljice Marije (Mary), na istočnom dijelu ledenog pokrivača, negatori klimatskih promjena koriste kao navodni dokaz da je klimatska kriza izmišljotina.
Više takvih objava postalo je viralno na platformama poput X-a (bivši Twitter). U jednoj, koja je imala više od 270.000 pregleda, tvrdi se: „Pouka: nikada ne vjeruj klimatskim uzbunjivačima.“ U drugoj, koja je imala više od 55.000 pregleda, piše: „Znanstvenici moraju zaustaviti prevaru o klimatskim promjenama."
Tim za provjeru činjenica DW-a detaljnije je analizirao studiju.
Antarktički ledeni pokrivač: točni podaci pogrešno protumačeni
Rezultati kineske studije temelje se na javno dostupnim podacima satelita NASA-e „Gravity Recovery and Climate Experiment", koji od 2002. godine mjere gravitacijsko polje Zemlje i dokumentiraju promjene u ledu i vodama na Zemlji.
Podaci mogu biti točni, ali interpretacije nisu. Na to je možda utjecao grafički prikaz studije: rastuća linija pored vrlo varijabilne krivulje s pojedinačnim vrijednostima debljine ledene mase.
„Ovo je naravno plodno tlo za one koji namjerno žele širiti dezinformacije", kaže Johannes Feldmann, fizičar sa Instituta za posljedice klimatskih promjena u Potsdamu. Feldmann ističe da klimatska znanost može izvući pouzdane trendove samo iz dugoročnih podataka – obično preko 20 do 30 godina: „Dvije, tri ili čak pet godina su prekratko razdoblje da bismo govorili o trajnom trendu.“
Isticanje kratkoročnih podataka je česta taktika onih koji žele opovrgnuti klimatske promjene: „Uvijek postoje razdoblja kada se rast uspori, i tada se kaže: ‘Globalno zagrijavanje je stalo, sada je došla faza preokreta'", nastavlja Feldmann. „Ali to se nikada nije pokazalo točnim.“
Varijacije u prirodnom sustavu, a ne preokret trenda
Studija Sveučilišta u Leedsu u Velikoj Britaniji pokazala je 2023. godine kako meteorološki događaji mogu privremeno utjecati na količinu leda i razinu mora – na primjer, neobično jak ili slab snijeg. Zbog toga se, prema Angeliki Humbert, glaciologinji sa Instituta Alfreda Wegenera (AWI) u Bremerhavenu, mogu očekivati varijacije poput onih koje su zabilježene između 2021. i 2023. godine: „Radimo s prirodnim sustavom koji je podložan varijacijama, i to nije ništa neobično. Jednom je to godina s puno snijega, potom godina bez snijega, i takve stvari se događaju i na ledenim pokrivačima."
Kako se zaštititi od poplava na morskoj obali?
Istraživači sa Sveučilišta Tongji sami su to potvrdili u posebnoj studiji iz 2023. godine, u kojoj povezuju rast količine leda na istočnom Antarktiku s neobično velikim padalinama snijega.
„Znamo da se padaline mogu povećavati u idućim godinama, zbog toplije atmosfere", kaže Feldmann. „To znači da će se češće događati da na ledeni pokrivač padne više mase, ali istovremeno, ako se atmosfera dodatno zagrije, više će se i topiti."
Ovi fenomeni su dobro proučeni i bit će predmet daljih istraživanja u idućim godinama, kaže klimatolog. „Bio je to kratkotrajan porast, ali je on daleko od toga da je nadoknadio gubitke iz posljednjih desetljeća. Dugoročni trend koji pratimo je gubitak mase antarktičkog ledenog pokrivača.“
