Iščitava se to iz Programa za ublažavanja posljedica klizišta u Hrvatskoj kojeg je izradilo Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i uputilo ga u e-savjetovanje koje traje do 13. listopada.
Unatoč različitim nepogodama koje su unatrag nekoliko godina pogodile Hrvatsku, od potresa do poplava, javnost vjerojatno još pamti slike ogromnog klizišta koje je u ožujku 2018. u Hrvatskoj Kostajnici odnijelo i uništilo nekoliko kuća i gospodarskih zgrada, a njihove stanovnike prisililo da potraže novi smještaj.
Država je pomogla stambeno zbrinuti obitelji iz Kostajnice, no kako klizišta ima i u drugim dijelovima Hrvatske, pa je Ministarstvo graditeljstva je u srpnju 2018. objavilo javni poziv za stambeno zbrinjavanje građana čije su zgrade ugrožene klizištima na koji se odazvalo 75 obitelji uključujući i obitelji iz Hrvatske Kostajnice.
U Zagorju se u srpnju aktiviralo 57 novih klizišta
Nakon toga, 'priča' s klizištima nije završila, sve ekstremniji vremenski uvjeti su je aktualizirali, pa se, primjerice samo za srpanjskog nevremena koje je ove godine pogodilo velik dio Hrvatske, u Zagorju, koje i inače ima brojna klizišta, zbog obilne kiše aktiviralo čak 57 novih.
Nepredviđene okolnosti, prije svih zagrebački i petrinjski potres, utjecale su na tempo izrade novog programa koji određuje načine na koji će se zbrinuti stanovnici kuća koje se unište ili oštete u klizanju tla, u županijama od I do III stupnja razvijenosti, u njih 16 od 21. Među tim županijama ne spominju se Zagrebačka, Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija te Grad Zagreb.
Planira se privremeno trajno zbrinjavanje stanovnika, ovisno o tome je li klizište stabilizirano ili nije, i to obnovom oštećenih kuća ili gradnjom zamjenskih, darovanjem odnosno nabavom na tržištu ili izgradnjom zamjenske kuće na zemljištu u vlasništvu stanara, lokalne jedinice ili države.
Monitoring i rano upozoravanje na daljnju progresiju klizišta
Predviđa se i uspostava ranog upozoravanja na daljnju progresiju (napredovanje) klizišta i mogućeg urušavanja zgrada.
Monitoring će se provoditi tako da se na ugrožene kuće i u tlo ugrade odgovarajući senzori za kontinuirano i/ili povremeno praćenje, a podaci o mjerenjima, u realnom vremenu, dostavljaju stručnjacima - inženjerskim geolozima i centrima Civilne zaštite. Slijedom toga radit će se analize podataka i dobiti pravodobne informacija na temelju kojih će nadležne institucije odlučiti o iseljavanju ili drugom učinkovitom odgovoru na prijetnju koju nosi klizište.
Uvođenje monitoringa rezultat je terenskog rada, predložilo ga je, naime, stručno povjerenstvo koje je u 2019. pregledalo sve lokacije na kojima su zaprimljene prijave ugroženih stanara te je izradilo kataloge svih obiđenih zgrada.
