Visok 67 metara protegnutih na 16 katova, Vjesnik je bio simbol modernističkog optimizma, napretka i tehnološkog razvoja. Zgrada je to koja je obilježila cijelo jedno, sada minulo, doba.
U razdoblju svoje najveće važnosti Vjesnikov neboder bio je središte moćnog novinsko-izdavačkog i tiskarskog kompleksa. U njemu je djelovala redakcija novina Vjesnik, po kojima je toranj i dobio ime, a iz zgrade je koordinirano cjelokupno izdavačko poslovanje jedne od najutjecajnijih medijskih kuća bivše države, piše tportal.
Tiskalo se sve: Od Studija, Starta do dnevnih listova
'Taj visoki smeđe-narančasti kubus uvijek mi je bio nelijep, pogotovo nakon što su mu u blizini podignute dvije daleko impresivnije zgrade – najprije Zagrepčanka, pa kasnije i Cibonin toranj. U usporedbi s njima, Vjesnik je izgledao nekako socijalistički dosadno, uštogljeno, nimalo atraktivno. Ali, to je bila smo vanjština.
A izlazilo je doista svašta: Studio, Start, Vikend, Svijet, SN-revija, Izbor, Kviz, Danas, Arena, Erotika, cijeli niz izdanja pod zajedničkom egidom 'Romani i stripovi' (uključujući i Alana Forda), Sam svoj majstor... uz tri dnevna lista – Vjesnik, Večernji i Sportske.
Neboder je projektirao arhitekt Antun Ulrich, a nastao je na temelju natječaja iz 1957. godine. Sama gradnja protegnula se kroz dugih devet godina, od 1963. do 1972., zbog brojnih financijskih i organizacijskih poteškoća.
U trenutku dovršetka bio je jedan od najsuvremenijih poslovnih nebodera u Europi. Prepoznatljiv je po fasadi od reflektirajućeg stakla u narančastim i smeđim tonovima, po kojoj je godinama bio vizualni orijentir zapadnog dijela Zagreba. Na krovu se nalazio i karakterističan radiojarbol koji je dodatno naglašavao njegovu vertikalu.
Inspiraciju za arhitektonsko rješenje Ulrich je pronalazio u američkim poslovnim zgradama sredine 20. stoljeća, u čistim linijama, glatkoj staklenoj ovojnici i armirano-betonskoj konstrukciji koja je definirala vizuru Zagreba desetljećima.
Od simbola moći do zapuštenog giganta
S promjenom političkog sustava i drastičnim preokretima na medijskom tržištu, ugašen je prvotni sjaj Vjesnikova kompleksa. Privatizacija, financijske teškoće i raspad velikog izdavačkog sustava doveli su do selidbe redakcija, prestanka rada tiskarskih pogona i postepenog pražnjenja uredskih prostora. U posljednjih dvadesetak godina neboder je uglavnom zjapio prazan, uz tek povremeno korištene uredske etape.
Danas je većinski vlasnik prostora u golemom kompleksu od oko 30 tisuća četvornih metara Republika Hrvatska, dok manje udjele imaju VLM nekretnine, Allegheny Financial te nekoliko drugih pravnih i fizičkih osoba.
