Porezno rasterećenje plaća, kako doznaje dnevnik, trebalo bi se postići ukidanjem prireza i dodatnim stopama poreza na dohodak, kroz manje opterećenje bruto primanja pri plaćanju doprinosa za prvi mirovinski stup te "kozmetičkim" povećanjem osnovnog osobnog odbitka, za desetak ili 20 eura tako da se iznos zaokruži sa sadašnjih 530,91 euro (nastao preračunavanjem 4000 kuna u euro).
No, na ljeto bi se trebale vratiti veće trošarine na energente i ukinuti i ograničavanja marži, što će dovesti do povećanja cijene goriva.
Veći je ovo dio nove porezne reforme koju priprema Ministarstvo financije, pri čemu oni upoznati s njezinom izradom naglašavaju da su još uvijek "različite opcije na stolu".
Porezno rasterećenje dohotka trebalo bi rezultirati time da od iduće godine plaće rastu svima, s naglaskom na one s nižim dohocima.
Kako najveći broj njih uopće ne plaća porez na dohodak, preostaje jedino zadirati u doprinose, ali i prihode lokalnih jedinica. Oni sa srednjim i većim primanjima manje će osjetiti najnovije rasterećenje plaća.
Kada je riječ o stopi doprinosa za prvi mirovinski stup, doznajemo, neće se ići na njezino smanjenje, kao što je to tražila Hrvatska udruga poslodavaca. Prijedlog HUP-a je bio da se sadašnja stopa od 15 posto smanji za dva postotna boda, na 13 posto.
No, ministar financija, čini se, ipak se odlučio za varijantu prema kojoj bi se određeni izdatak odbijao od bruto plaće i na njega se ne bi plaćali doprinosi.
