HNB je danas objavio najnovije makroekonomske projekcije, u kojima prognozira da će hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini rasti za 3,3 posto, a u idućoj za 2,9 posto, dok bi inflacija trebala iznositi 2,8 posto u ovoj te 2,2 posto u 2026. godini.
Prema Vujčićevim riječima, očekivana stopa rasta BDP-a, iako niža nego lani kada je gospodarstvo poraslo za 3,9 posto, i dalje je snažna, pri čemu se rast oslanja na domaću potražnju, koja se zrcali u osobnoj potrošnji i priljevu iz europskih fondova.
Domaća potrošnja bit će podržana i realnim rastom plaća, koji će također usporiti u odnosu na lani, no i dalje će biti relativno visok. Tako, nakon lanjskog rasta od 11,4 posto, realni rast plaća u ovoj godini trebao bi iznositi oko 6,5 posto. Pritom, napomenuo je guverner, očekivanje je da će taj rast u ovoj godini prvenstveno biti u privatnom sektoru.
I ove godine oko 50.000 novih radnih mjesta
I dalje je prisutan snažan rast zaposlenosti, HNB očekuje da će u ovoj godini porasti 2,8 posto, pa se očekuje da će se i u 2025. u Hrvatskoj kreirati oko 50.000 novih radnih mjesta.
Većina tih radnih mjesta, napomenuo je Vujčić, bit će popunjena sa stranim radnicima, što je karakteristika hrvatskog tržišta rada već nekoliko godina.
Kada je riječ o inflaciji, HNB očekuje da će se nastaviti postupno smanjivati, pa da će u ovoj godini, mjerena nacionalnim pokazateljem, iznositi 2,8 posto, a iduće usporiti na 2,2 posto. To znači da bi u 2026. godini trebala praktički biti na ciljanoj razini rasta od oko dva posto, izjavio je Vujčić na marginama HNB-ove 31. međunarodne ekonomske konferencije u Dubrovniku.
Dodao je da to ne znači da kretanje inflacije neće varirati od mjeseca do mjeseca, no da u središnjoj banci očekuju da će se trend smanjivanja inflacije na godišnjoj razini definitivno nastaviti.
Naime, prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku objavljenoj ovaj tjedan, rast inflacije na godišnjoj razini u svibnju je ubrzao na 3,5 posto, a prema Vujčićevim riječima, na to je prvenstveno utjecao rast cijena hrane, što se dogodilo i u eurozoni.
No, pritom u Hrvatskoj hrana ima veći udio u “košarici”, tako da je i više utjecala na rast inflacije. U Hrvatskoj je, za razliku od eurozone, zabilježen i rast cijena energije, što je posljedica i djelomičnog ukidanja administrativnog ograničenja cijena, napomenuo je guverner.
Europska središnja banka (ESB), koja vodi jedinstvenu politiku za područje cijele eurozone, ovaj je tjedan nastavila sa smanjivanjem kamatnih stopa, u trenutku dok je inflacija dosegnula ciljanu razinu od oko dva posto, dok s druge strane, Hrvatska ima jednu od najviših stopa inflacije u europskoj monetarnoj uniji. Upitan potencira li takva ESB-ova politika rast inflacije u Hrvatskoj, Vujčić je rekao da ne očekuje da ona može značajno promijeniti HNB-ove projekcije.
Dugoročni efekti mjere pooštravanja uvjeta kreditiranja
U kontekstu očekivanog usporavanja inflacije, Vujčić je podsjetio da 1. srpnja na snagu stupaju mjere pooštravanja kriterija kreditiranja potrošača,
“One će dodatno ‘prigušiti’ osobnu potrošnju, tako da će to također pridonijeti trendu pada stope inflacije”, smatra.
Upitan koliko je najava, pa onda i tromjesečna odgoda primjene tih mjera utjecala na rast kreditiranja, s obzirom da su građani željeli iskoristiti priliku za podizanje kredita prije stupanja na snagu strožih mjera, na što su ih poticale i banke akcijskim snižavanjem kamata, Vujčić je rekao da će u ovom kvartalu sigurno biti nešto više odobrenih kredita, pogotovo stambenih.
No, pritom je istaknuo da je to mjera koja će početi “gristi” od idućeg mjeseca i koja će imati dugoročne efekte na potražnju za kreditima, više potrošačkim nego stambenim, pri čemu trenutni porast kreditiranja nije značajan kada se gleda ta dugoročna perspektiva.
Napomenuo je i da je primjena odgođena tri mjeseca prvenstveno zbog toga da oni koji su trenutno u postupku odobravanja kredita mogu završiti svoje postupke, a s druge strane da banke i HNB mogu prilagoditi svoje IT sustave.
Na pitanje novinarke očekuje li se rast cijena i zbog nadolazeće špice turističke sezone, Vujčić je rekao da je to teško sada predvidjeti, no i podsjetio da je Hrvatska u posljednje tri godine imala dvostruko veći rast cijena od konkurenata na Mediteranu, zbog čega je počela gubiti udio na tom tržištu, dok se bilježi i pad realne potrošnje.
“To je jasna poruka što se događa s relativnom konkurentnošću vezano za cijene, ali djelatnici u turizmu i ugostiteljstvu su oni koji cijene određuju”, kazao je Vujčić.
Između ostalog, rekao je i da je, u trenutnim uvjetima, ESB-ov ciklus snižavanja kamatnih stopa blizu kraja. No naravno, ukoliko dođe to iznenađenja u vidu rasta inflacije ili pada BDP-a, to bi utjecalo i na daljnje odluke o kamatnih stopama, pri čemu najveću neizvjesnost predstavljaju trgovinske i carinske politike, dodao je Vujčić.
