Guverner Hrvatske narodne banke, Boris Vujčić, gostovao je u Točki na tjedan. Govorio je o rastućim troškovima života i ulozi HNB-a u njihovu obuzdavanju
Prosječnom Europljaninu inflacija je manji problem, no ona u Hrvatskoj ne jenjava. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić:
- Inflacija je puno niža nego što je bila prije, indeks potrošačkih cijena je 2,8 posto, a tekuća stopa inflacija ne bi trebala biti problem. Ljudi percipiraju inflaciju već od 2021. kad je počela rasti pa do danas koja je kumulativno porasla. Ljudi to primjećuju i predstavlja im problem.
Istraživanje HNB-a pokazalo je jednom da i do 80 posto inflacije čini marža.
- Postoji tekuća inflacija koja je 2,8 posto i koja uspoređuje studeni 2024. i studenti 2023. Ako gledamo kumulativnu stopu, koja ljude zanima, dolazimo do brojke od 27-28 posto, što je značajno povećanje cijena. Ako gledamo tekuću, jedna smo od zemalja koja ima najveću stopu, ali gledajući kumulativno, inflacija je jedino niža u Sloveniji', pojašnjava za N1.
Zašto su onda cijene toliko porasle? Vujčić za to krivi dekomponiranje profita, troškova rada i poreza, koje je proveo HNB, a što je za rezultat imalo porast inflacije. Ističe da je profit u prvoj fazi izazvao porast inflacije, a potom joj je pridonio rast plaća.
Cijene hrane rasle i nakon sezone, zašto?
Urednica Nataša Božić podsjeća da smo na sezonski rast cijena, koju donosi turistička sezona, navikli. Ono što je iznenadilo građane, a što je bilo zabrinjavajuće bio je porast cijena hrane u studenom.
Vujčić to ocjenjuje neočekivanom i neobičnim.
- Listopadski porast cijena hrane se dogodio u čitavoj Europi. U Hrvatskoj je on bio nešto veći. Tome doprinosi utjecaj klimatskih promjena, posebice suša, ali i odluke o cijenama koju donose trgovački lanci', govori.
Dodaje da se dinamika cijena hrane odvojila od eurozone, a da su one inače bile usklađene.
Koji su mehanizmi za suzbijanje inflacije otkako je RH u eurozoni, a koji su u rukama HNB-a?
- HNB više ne radi ništa sam. Zajedničku monetarnu politiku sukreiram na Upravnom vijeću Europske središnje banke. Osnovni instrument je rast kamatnih stopa čim se smanjuje kreditna i gospodarska aktivnost, a time i potražnja. To utječe da se manje povećavaju cijene', pojašnjava.
Rast potražnje
Božić ističe da mi nemamo niti smanjenu potražnju, niti smanjenu proizvodnju. Vujčić odgovara: 'Zato mi i imamo višu tekuću inflaciju nego u ostatku Europe, jer je BDP porastao 3,7 posto, a u ostatku Europe manje od jedan posto'.
Projicira da će stopa rasta biti tri puta veća nego u eurozoni. Ističe i snagu tržišta rada:
- Plaće su rasle izuzetno brzo, realno za 10 posto, što doprinosi rastu potražnje.'
Usluge i hrana
Kako gleda na poteze države što se tiče zaključavanja cijena nekih proizvoda i reguliranja cijena energenata kao i ogroman porast plaća u javnom sektoru?
- To je politika države, kako će voditi plaće u javnom sektoru', komentira i ponovno ističe da će taj rast koji je doživio salvu kritika u javnosti doprinijeti potražnji, a time i rastu cijena.
- Kod nas rastu cijene prvenstveno usluga, a od robe – hrana. Kod nas je dominantna kategorija inzozemna potražnja za turističkim uslugama, tamo su cijene najviše rasle', zaključuje Vujčić.
