Zahvaljujući svom zemljopisnom položaju, političkoj stabilnosti unutar EU i NATO-a te povoljnoj energetskoj mreži, Hrvatska se ističe kao idealna lokacija za ključnu digitalnu infrastrukturu, piše u komentaru za Wall Street Journal investitor Ryan Rich.
U nastavku Index prenosi njegov komentar.
Potreba za novim lokacijama
Europska tržišta podatkovnih centara suočavaju se s velikim porastom potražnje za energijom. Predviđa se da će se potrebe za napajanjem takvih postrojenja s 10 gigavata u 2024. godini povećati na čak 35 gigavata do 2030. godine.
Istovremeno, sukob u Zaljevu i prijetnje Irana da će podatkovni centri u Abu Dhabiju biti "potpuno i apsolutno uništeni", a američke tehnološke tvrtke proglašene legitimnim vojnim ciljevima, naglašavaju hitnost osiguravanja nove, sigurne infrastrukture za umjetnu inteligenciju za SAD i saveznike. Zbog toga se postavlja pitanje kamo smjestiti ključnu AI infrastrukturu, a Hrvatska se nudi kao odgovor.
Prednosti Hrvatske
Hrvatska je zemljopisno udaljena od svih aktivnih zona sukoba. Kao članica NATO-a, Europske unije, schengenskog prostora i eurozone, pruža regulatornu predvidljivost i političku stabilnost koju zahtijeva institucionalni kapital. Podatkovni centar u Hrvatskoj time postaje infrastruktura zaštićena jamstvom kolektivne obrane.
Hrvatska energetska mreža jedna je od najčišćih u Europi. U 2025. godini obnovljivi izvori osigurali su više od 52 posto ukupne potrošnje električne energije, uz dodatnih 15 posto iz nuklearnih izvora.
Cijene električne energije znatno su niže od europskog prosjeka. Klima i pristup prirodnim vodenim resursima nude prednosti u pogledu toplinskog upravljanja, što smanjuje potrošnju energije i operativne troškove, dok istovremeno visokonaponska mreža nudi kapacitete kakve zagušena zapadnoeuropska čvorišta više ne mogu pružiti.
Projekt Pantheon
Ulaganja u europsku digitalnu infrastrukturu do 2030. godine trebala bi dosegnuti 100 milijardi eura, a pravila EU o suverenosti podataka prisiljavaju velike američke tehnološke tvrtke da europske podatke pohranjuju unutar granica Unije. To stvara potražnju za kapacitetima u vlasništvu SAD-a, ali smještenima u EU, koji još ne postoje.
"Cijelu karijeru proveo sam kladeći se na zanemarenu infrastrukturu. Temeljna je logika uvijek ista: pronađi strukturnu prazninu, shvati zašto postoji i izgradi prvi", navodi se u najavi projekta. Upravo je to razlog za pokretanje "Projekta Pantheon" u Hrvatskoj.
Riječ je o kampusu podatkovnih centara nove generacije snage jednog gigavata na površini od 125 hektara. Kampus će imati 800 megavata iskoristivog IT opterećenja, što je dovoljno za napajanje grada veličine Baltimorea. Postrojenje je dizajnirano za otpornost veću od većine današnjih podatkovnih centara, s ciljem postizanja 99,99999 posto neprekidnog rada.
Rekordno ulaganje i strateški značaj
Početno ulaganje tvrtke Pantheon Atlas LLC u projekt iznosi 13,5 milijardi dolara, s potencijalom rasta na više od 50 milijardi dolara, što ga čini najvećim pojedinačnim privatnim ulaganjem u hrvatskoj povijesti. Hrvatska se nalazi na strateškom položaju između ključnih područja EU, otvarajući koridore prema regijama srednje i istočne Europe, kao i prema Grčkoj i Turskoj. Trenutno u srednjoj ili istočnoj Europi ne postoji nijedno postrojenje gigavatne snage optimizirano za umjetnu inteligenciju pod vodstvom SAD-a.
Pantheon će biti dostupan europskim obrambenim, obavještajnim i komercijalnim korisnicima, čime će pomoći EU da ostvari cilj utrostručenja kapaciteta svojih podatkovnih centara u idućih pet do sedam godina.
Sukob u Zaljevu pokazao je da je koncentriranje AI infrastrukture u područjima gdje jedan udar može onesposobiti ulaganje od 30 milijardi dolara strateška ranjivost. Hrvatska, s druge strane, nudi prednost jamstva kolektivne obrane koju ne može nadmašiti nijedna polica osiguranja.
