Do sada su donesene odluke o financiranju energetske obnove Državnog arhiva u Sisku, Ljetnikovaca Crijević Pucić u Dubrovniku, Kazališno-koncertne dvorane Ivana Brlić Mažuranić u Slavonskom Brodu, Muzeja grada Koprivnice, Guvernerove palače u Rijeci, Gradske knjižnice i čitaonice Lipik, Starog grada u Varaždinu, Samoborskog muzeja, Gradske knjižnice "Juraj Šižgorić" i Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku te Gradske knjižnice Valpovo.
Dodijeljenim bespovratnim sredstvima, priopćilo je ministarstvo financirat će se energetska obnova zgrada kulturne djelatnosti koje imaju status pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra ili se nalaze unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline, a u stopostotnom su javnom vlasništvu.
Još je uvijek moguće poslati prijavu na ovaj javni poziv s obzirom da je ukupan iznos bespovratnih sredstava koja se dodjeljuje projektima 39,8 milijuna eura. Stopa sufinanciranja iznosi sto posto ukupnih prihvatljivih troškova, navodi MKM.
Ministarstvo kulture i medija je 2017. godine među prioritetnim temama u području kulturne baštine istaknulo poticanje i provedbu mjera energetske učinkovitosti s obzirom na to da od ukupnog nacionalnog fonda zgrada u Hrvatskoj, važnu skupinu predstavljaju zgrade izgrađene do sredine 20. st. Znatan dio tih zgrada pripada graditeljskoj baštini, odnosno imaju status zaštićenog kulturnog dobra.
Stoga su stručnjaci Ministarstva sa suradnicima izradili i Preporuke za primjenu mjera energetske učinkovitosti na graditeljskoj baštini koje su namijenjene davanju jasne informacije o ocjeni i unapređenju energetskog stanja kulturne baštine na temelju vrednovanja i očuvanja svojstava kulturnog dobra, kroz procedure i kriterije usklađene sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
Poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada i zaštita i očuvanje kulturnih dobara usmjereni su prema zaštiti okoliša, jednoj od ključnih sastavnica održivog razvoja, koja je od početaka u središtu europskog projekta, ističe MKM.
