Zatvaranje zračne luke u Aalborgu, na sjeveru Danske, ovaj je tjedan, nakon što su dronovi ušli u njezin zračni prostor, samo posljednje u nizu zatvaranja zračnih luka zbog tih bespilotnih letjelica.
Dronovi su, navodno, primijećeni i iznad zračnih luka u Esbjergu, Sønderborgu i Skrydstrupu, na zapadu zemlje, a nekoliko dana ranije izazvali su privremenu obustavu letova i u zračnoj luci u Kopenhagenu, glavnom gradu Danske, piše Deutsche Welle.
Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen rekao je da „sve upućuje na to da je ovo djelo profesionalnog aktera“ i dodao da „sigurno ne izgleda kao slučajnost. Izgleda sustavno. Ovo bih definirao kao hibridni napad“. Ministar pravosuđa Peter Hummelgaard rekao je da „ništa ne isključuje“ u pogledu toga tko stoji iza ovoga.
Iako nema potvrde da je Rusija umiješana u ove incidente, nedavni upadi na istoku Europe naveli su NATO da se pokrene. Glavni tajnik ovogsaveza Mark Rutte najavio je pokretanje operacije pod nazivom „Istočni stražar“ radi zaštite istočnog boka, kao odgovor na ruske dronove koji ulaze u poljski zračni prostor. „Bilo namjerno ili ne, to je opasno i neprihvatljivo“, rekao je Rutte.
Dronove je same po sebi teško identificirati, a suočavanje s njima u okruženju zračne luke predstavlja sasvim drugi izazov u odnosu na ono s čime se bore NATO ili EU.
Zašto zračne luke ne mogu spriječiti upade dronova?
Dronovi, odnosno različite vrste bespilotnih borbenih letjelica, vojske koriste još od 1970-ih. Danas su dio suvremenog ratovanja, osobito u ratu Rusije protiv Ukrajine. Pri tome je, kako objašnjava Richard Gill, osnivač i direktor tvrtke Drone Defence, ta tehnologija naglo napredovala i na komercijalnom tržištu.
„Dronove je sve lakše nabaviti i koristiti", objašnjava on za DW. „I cijena stalno pada. Ljudi danas u vlastitoj garaži mogu napraviti ono što je prije samo 10 ili 15 godina zahtijevalo napredne vojne kapacitete."
To predstavlja ozbiljan problem za zračne luke, koje moraju strogo nadzirati svoj zračni prostor. „U danskom slučaju ponovno se pokazalo kako letovi dronova iznad zračne luke dovode do obustave zračnog prometa, jer se takav sigurnosni rizik ne može tolerirati", kaže za DW Jukka Savolainen iz Europskog centra za borbu protiv hibridnih prijetnji (Hybrid CoE).
Takav presedan, koji je ranije već izazivao zatvaranje zračnih luka širom svijeta — od New Yorka i Londona do Dubaija i Frankfurta — znači da netko s lošim namjerama može izazvati ozbiljne poremećaje. No kaos i zatvaranje neke zračne luke mogu izazvati i rekreativni piloti dronova, kada pogriješe u navigaciji. Bespilotne letjelice danas mogu lako nabaviti jeftino i u slobodnoj prodaji.
Zašto ih jednostavno ne oboriti?
U ratovima se dronovi obaraju stalno, ali u miru, čak i u slučajevima kada sigurnosne službe imaju sumnje, često je nemoguće utvrditi je li neki dron vojni ili rekreativni. A čak i kada je to moguće, postoje ozbiljni sigurnosni problemi.
„Nije lako pogoditi dron kinetičkim projektilima i morate ispaliti mnogo njih da biste imali zadovoljavajuću vjerojatnost pogotka“, kaže Savolainen iz Hybrid CoE, koji u suradnji s EU i NATO-om radi na načinima suprotstavljanja hibridnim prijetnjama.
„Čak i ako pogodite, ogromna većina projektila padne na zemlju. Zato ne bih preporučio pucanje u gusto naseljenim područjima, osim ako dron ne predstavlja neposrednu i ozbiljnu prijetnju.“
S obzirom na to da je prijetnju teško procijeniti, a zračne luke su često blizu urbanih zona, opasnost od kolateralne štete, zajedno s cijenom obaranja drona, čini to praktički nemogućim. Gill dodaje da, zbog brzog razvoja dronova, zakonodavstvo zaostaje – a zračne luke to ostavlja ranjivima.
„Nemaju sve zračne luke sustav za detekciju koji je sposoban utvrditi što se događa. Obično se oslanjamo na ljude na terenu, osiguranje ili zaposlenike koji prijavljuju da uočili dron. A onda – kako na to reagirati? Ako ih odlučite oboriti, tko će pucati?“, pita se Gill. Zračne luke trenutno nemaju pravni temelj za obaranje dronova.
Ima li drugih načina za obranu?
Zračne luke, naročito one koje nisu veliki međunarodni čvorovi, nemaju mnogo alata na raspolaganju. Identifikacija dronova putem radiofrekvencije, video-signala, radara ili sigurnosnih kamera spada u preventivne mjere. Ali zaustavljanje dronova ostaje veliki izazov čak i kada se uoče.
Kao rezultat toga često je obustava aktivnosti, obično krajnja mjera ali zapravo prva opcija kada se dronovi primijete u nedozvoljenom prostoru.
Na tržištu je sve više proizvoda namijenjenih zaustavljanju dronova, i u komercijalnom i u vojnom sektoru. No unaprjeđenje obrambenih sustava zračnih luka skupa je i vjerojatno bi zahtijevalo stalna ulaganja.
Direktor Ryanaira, Michael O’Leary, predložio je da vlade preuzmu trošak za taj problem koji je opisao kao „iritantan“. „To je pitanje sigurnosti za nacionalne vlade. To nije nešto što bi se trebalo očekivati da zračne luke same rješavaju“, rekao je.
Europska unija donekle se slaže s tim viđenjem. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je 10. rujna da Unija mora „izgraditi zid protiv dronova“ kako bi se suprotstavila prijetnji.
„Ovo nije apstraktna ambicija, nego temelj kredibilne obrane", rekla je njemačka političarka.
Taj „zid“ zajednički je projekt u kojem sudjeluju Poljska, Finska, Estonija, Latvija i Litva, a cilj mu je jačanje obrane na istočnom boku EU. Koristit će slične mjere kao i zračne luke, ali će, što je ključno, možda moći i obarati prijeteće dronove – iako su detalji o tome još nejasni. Navodno će biti i znatno jeftiniji za uporabu od postojećih sustava protuzračne obrane, koji su dizajnirani za klasične zrakoplove i rakete.
