"Ta odluka ne može doći u Sabor jer za to Sabor nije nadležan. Članak 7., stavak 8. i 9. Ustava jasno, nedvojbeno i bez mogućnosti kreativnog tumačenja propisuje da je za upućivanje hrvatskih vojnika na vježbu i obuku i za dolazak vojnika drugih država na vježbu i obuku u Hrvatsku nadležna Vlada, uz suglasnost predsjednika”, smatra Bauk.
Tu Sabora nema. Neka se premijer i predsjednik dogovore. U dopisu predsjedniku ministar obrane poziva se na krivi članak Ustava, na stavak 3. koji govori o mirovnim misijama, poručio je.
Franko Vidović (Socijaldemokrati) je istaknuo da su ministri vanjskih poslova i obrane otišli u Bruxelles bez da su se savjetovali s predsjednikom mada je PRH taj koji bi s Vladom trebao sudjelovati u kreiranju vanjske i obrambene politike, i preuzeli obveze za RH za koje tog momenta nisu imali nikakve ovlasti. Zbog toga mislim da je predsjednikovo odbijanje ministrova zahtjeva potpuno utemeljeno, naglasio je. "Sada je evidentno da će taj zahtjev Vlade doći u Sabor. Naš će Klub pričekati da vidimo obrazloženje o čemu je riječ pa ćemo zauzeti stav. Ovo je ozbiljna priča u kojoj, nažalost, ne sudjeluju sve zemlje EU ni NATO-a nego samo 14 zemalja i ja pozivam sve zastupnike u Saboru da o tome glasaju isključivo po svojoj savjesti”, pozvao je Vidović.
Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) poručuje da neće podržati inicijativu da se ukrajinska vojska obučava u Hrvatskoj jer time ugrožavamo sigurnost hrvatskog naroda i doslovno crta meta na čelo. Realno, napominje, u tom slučaju postajemo opravdana meta Rusije jer bismo imali vojsku koja je u oružanom sukobu. Ukrajini treba pomoći humanitarno i primiti puno veći broj izbjeglica, a ne ograničiti se na 20 tisuća, što je premalo. Trebamo primiti puno veći broj izbjeglica, ali nikakva vojna obuka na teritoriju Hrvatske ne dolazi u obzir, smatra.
Premijer Plenković u svom dodvoravanju Bruxellesu više ne mari za sigurnost hrvatskih građana. Na naše ruke ne treba računati, nema to veze s Milanovićem nego je stvar zdravog razuma, dodao je.
Nikola Grmoja (Most) upozorava da još uvijek ne znamo radi li se tu o pirotehničarima, tehničkom osoblju ili nečem drugom. "Ako bi sve zemlje Europske unije i NATO saveza išle u tom smjeru, naravno da bismo onda i mi to podržali. Ali ako je Hrvatska tu jedina uz tek nekoliko drugih zemalja, to onda nema nikakvog smisla. To je onda samo bildanje Plenkovićevih mišića unutar struktura Europske unije. Na to sigurno nećemo pristati”, poručio je Grmoja.
Marijana Puljak (Centar) smatra da svađa dva brda, koja trebaju sukreirati vanjsku politiku, u međunarodnim krugovima nas zaista čini neozbiljnima i to bi konačno trebalo prestati. Apsolutno dajemo podršku Ukrajini i pomoć da zaustave rat. Kada u Sabor dođe odluka o obuci ukrajinskih vojnika, moramo prvo vidjeti kako će biti formulirana, jer čak i među ministrima ima nesuglasica kako će ta pomoć izgledati, pa ćemo zauzeti definitivan stav, kazala je.
Marin Lerotić (IDS) naglašava da 'smo se jasno odredili da smo na strani Ukrajine i pružit ćemo svaku moguću pomoć da se taj rat čim prije okonča i Europa napokon bude u miru'. Nemamo ništa protiv toga da hrvatska vojska obučava ukrajinsku, ali trebao bi postojati konsenzus između Vlade i Predsjednika i pokazati jedinstvo i zajedništvo koje nam je potrebno u situaciji rata, energetske krize i inflacije. U slučaju da prijedlog dođe u Sabor, IDS-ove ruke bi bile 'za', istaknuo je.
Krešo Beljak (HSS) naglašava da su oni mirotvorna stranka, ali da smo premala država da bi se na bilo koji način miješali u rat najveće svjetske i najveće europske države. Hrvatska se bez razloga eksponira u tom sukobu i očito se radi o Plenkovićevim višim ambicijama i bit ću sigurno protiv bilo kakve mogućnosti da rat eskalira na području Hrvatske. Ako pružimo pomoć više nego što je potrebno, a ovo prelazi tu mjeru, to je opasnost po nas, poručio je.
Gordan Bosanac (Zeleno-lijevi blok) kaže da će probati razriješiti ovu pat-situaciju između ministra obrane i predsjednika na način da ćemo predložiti da sudjelujemo u onim vrstama edukacije ukrajinskih oružanih snaga koja je vezana za civilnu komponentu rata.
To znači da bismo trebali iskoristiti naša znanja i kapacitete koje imamo u razminiranju, o nošenju s posljedicama rata poput PTSP-a, kao i istragama o ratnim zločinima. Predložit ćemo da se mi uključimo u ovu EU inicijativu tako da pružimo tu vrstu obrazovanja Ukrajini i mislimo da bi tu inicijativu mogli podržati i predsjednik i ministar, kazao je.
