Grad Zagreb u priopćenju ističe da je urbanistički plan uređenja za taj projekt Gradska skupština izglasala još 2008. godine, za njega su 2017. godine izdane lokacijske dozvole, a 2018. je privatnom investitoru Gradska skupština prodala zemljište u vlasništvu grada, čime je prijašnja gradska vlast omogućila investitoru da dobije pravo na gradnju i realizira taj projekt.
Iako sadašnja gradska vlast takav projekt ne bi ni predložila niti podržala, ima ugovorne obveze prema investitoru, koje bi se, u slučaju nepoštivanja, mogle penalizirati milijunima eura.
Investitor im se u ožujku obratio s upozorenjem kako će u slučaju da Grad Zagreb ne ispuni svoje ugovorne obveze, sudski potraživati naknadu štete, koja će obuhvaćati direktne troškove investitora od najmanje 5.623.801 euro, kao i naknadu izgubljene dobiti i ostale nespecifirane troškove, koji se već sada mogu procijeniti na “više desetaka milijuna eura”.
Prema izračunu grada, šteta bi bila od 30 do 50 milijuna eura
Pravna služba Grada Zagreba ocijenila je da zbog izglasanog UPU-a, izdanih lokacijskih dozvola i prodanog zemljišta investitor ima zakonsko pravo realizirati projekt u tolikoj izgrađenosti, a Grad Zagreb je dužan poštivati zakon.
“Grad je zatražio i drugo pravno mišljenje od vanjskog odvjetničkog ureda, koji je to također potvrdio. Grad Zagreb je procijenio da bi se radilo o financijskoj šteti od 30 do 50 milijuna eura, a trošak bi pao na gradski proračun”, istaknuli su.
Nakon toga su pokrenuli korake da se smanji šteta i dodacima ugovoru, koje je Gradska skupština izglasala prošli mjesec, odlučili da se trošak izgradnje vodovoda, odvodnje, DTK i plinovoda prebaci s Grada na investitora.
“Skupština je tada prihvatila i sporazum kojim se investitor obvezao da će o vlastitom trošku pristupiti izmjenama projektne dokumentacije kako bi Jarun Panorama projekt obuhvatio i poslovni prostor prikladan za obavljanje djelatnosti dječjeg vrtića”, stoji u priopćenju.
