Jedan je to od zaključaka projekta "CroViZone - Prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama", koji je u protekle tri godine provodio osječki Ekonomski fakultet u suradnji s partnerima - Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH), zagrebačkim Agronomskim fakultetom i Prirodoslovno-matematičkim fakultetom.
S obzirom na to da klimatski trendovi porasta temperature zraka na utječu samo na raniji početak te kraće trajanje vegetacije vinove loze i dozrijevanja grožđa, nego i na promjene u kemijskom sastavu grožđa i vina, glavni istraživač na projektu profesor zagrebačkog Agronomskog fakulteta Marko Karoglan ističe kako će za budućnost te proizvodnje biti nužne prilagodbe.
Uz promjenu agrotehničkih zahvata, koji se obavljaju u vinogradima, te prilagodbu termina berbe, koja postaje sve ranija, Karoglan ističe kako treba razmišljati i o natapanju kao neizostavnoj mjeri te o prilagodbi sortimenta jer je većina sorta koje se u Hrvatskoj tradicionalno uzgajaju dobra, ali ima i novih koje treba razmotriti i dati im priliku.
Smatra kako definitivno moramo razmišljati o širenju vinogradarskih područja u neke nove zone i regije koje se dosad nisu razmatrale a klimatski su malo hladnije i kao takve bi, u vrijeme klimatskih promjena, mogle biti pogodnije za vinogradarsku proizvodnju.
Ono što razmatramo u ovome trenutku su dijelovi gorske Hrvatske, koji su se dosad smatrali nepogodnim za uzgoj vinove loze, ali neki izračuni agroklimatskih indeksa pokazuju da bi rubna područja Like i Gorskog kotara mogla biti vinogradarska zona i u ovim novim vremenima te zanimljiva područja za uzgoj vinove loze, kaže profesor Karoglan.
Graševina - bolji rezultati u hladnijim područjima zapadne i sjeverozapadne Hrvatske
Napominje kako su u istraživanju u sklopu projekta proučavali sorte koje su najraširenije u Hrvatskoj, kao što su graševina, istarska malvazija i plavac mali, te neke internacionalne sorte, kao što su chardonnay i merlot, ali, dodaje, u nekim budućim istraživanjima trebalo bi obuhvatiti i autohtone sorte kojih je Hrvatskoj vrlo mnogo.
Na temelju istraživanja spomenutih sorta vidljivo je da one izlaze iz svoje uobičajene realnosti. Tako, primjerice, graševina, koja je bila tipična za Slavoniju, polako sve bolje rezultate daje u nekim hladnijim područjima zapadne i sjeverozapadne Hrvatske, ističe Karoglan i dodaje da će i te sorte sigurno polako mijenjati svoje područje uzgoja.
Da se o dijelovima gorske Hrvatske razmišlja kao o mogućim novim vinogradarskim zonama u vrijeme klimatskih promjena, potvrđuju i u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo HAPIH-a Ivan Prša ističe kako su tijekom projekta, obradom klimatoloških podataka Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), pratili utjecaj klimatskih promjena na pojedine fenofaze razvoja vinove loze te koncentracije šećera i kiselina u grožđu.
Obradom podataka na postajama DHMZ-a u Daruvaru i Križevcima od 1961. do 2018. godine i analizom sorte graševine može se vidjeti da su fenofaze pupanja i cvatnje u deset godina nastupile više od dva dana prije. Pod pretpostavkom da se takvi trendovi nastave, do kraja stoljeća te fenofaze mogle bi nastupiti i dva tjedna prije nego danas.
Povećanje temperature zraka skraćuje vrijeme dozrijevanja grožđa oko sedam dana
Slično je i s plavcem malim, koji je ponajprije zastupljen u južnim krajevima, ali te razlike nisu toliko izražene kao u kontinentalnom dijelu, objašnjava Prša.
Napominje kako istraživanja pokazuju da je povećanje temperature zraka utjecalo na kraće vrijeme dozrijevanja grožđa u prosjeku za sedam dana na jugu Hrvatske te do 16 dana u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Vidljivo je da temperature bitno utječu na sve raniji početak berbe, ali i na porast vrijednosti i sadržaja šećera u grožđu te smanjenje ukupnih kiselina. Zato će u vrijeme sve očitijih klimatskih promjena jedan od izazova za sektor vinogradarstva i vinarstva biti i širenje na nova područja, koja do sada možda nisu bilo dovoljno prihvatljiva za sadnju vinove loze, ali posljednjih 15-ak godina vidimo da je dio gorske Hrvatske postao sve prihvatljiviji, kao i sadnja vinove loze na većim nadmorskim visinama, ističe Prša.
Projekt "CroViZone - Prilagodba vinogradarskih zona RH klimatskim promjenama" provodio se od svibnja 2020. do svibnja 2023. godine, vrijedan je 3,5 milijuna kuna, od čega je 2,9 milijuna kuna sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program "Konkuretnost i kohezija".
