Riječ je o plesovima i glazbi s Krka, Cresa, Raba, Paga i Silbe, zatim Splita, Trogira, Kaštela, Čiova, Makarskog primorja, otoka Šolte, Brača i Hvara, Korčule, Mljeta i Lastova, poluotoka Pelješca, Dubrovačkog primorja, Konavala, Župe dubrovačke, Rijeke dubrovačke, doline Neretve, Dubrovačke kontradance te plesovima šibenskoga uzmorja i otoka.
Od plesova Hrvata koji žive u susjednim zemljama, a koji pripadaju jadranskome području, podučavati će se plesovi i glazba južne Hercegovine i plesovi Hrvata u Boki kotorskoj.
Osim programskog stručnog voditelja Andrije Ivančana, umjetničkog voditelja Folklornoga ansambla Linđo iz Dubrovnika, Odjel tambura vodi Tibor Bun, poznati tamburaški voditelj iz Varaždina, a Odjel tradicijskih glazbala vodi glazbeni pedagog Vjekoslav Martinić, poznati majstor izrade tradicijskih glazbala iz Garešnice.
Gost predavač Siniša Leopold
Gost predavač je glazbeni skladatelj maestro Siniša Leopold, izvijestili su iz HMI.
Uz njih će tijekom škole predavati i drugi stručnjaci folkloristi i etnokoreolozi te istraživači hrvatskoga folklora, a nakon predavanja planirani su tzv. neobvezni programi: nastupi izvornih folklornih grupa i gostiju te radionice izrade tradicijskih ukrasa koje vodi Jadranka Bagladi, a uz druženje tu su i razni programi poput sijela, maškara, puno pjesme i plesa.
Škola hrvatskog folklora se temelji na znanstveno-stručnom programu koji je postavio 1964. godine hrvatski znanstvenik iz područja etnologije i etnokoreologije Ivan Ivančan.
Tim se programom, napomenuli su iz HMI, ostvaruju i njezini važni ciljevi: očuvanje, jačanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture i hrvatskog nacionalnog i etničkog identiteta u hrvatskom iseljeništvu, među pripadnicima hrvatskih zajednica izvan domovine i kod Hrvata u Bosni i Hercegovini te povezivanje raseljene i domovinske Hrvatske.
Glavni cilj samog stručnog programa jest očuvanje izvornosti i autohtonosti folklora – tradicijskog plesa, pjesme, glazbe kao najprivlačnijeg i najčešće izvođenog dijela tradicijske kulture danas.
