Danas se obilježava tri desetljeća od preranog odlaska Milana Mladenovića, frontmena EKV-a.
Milan Mladenović bio je jugoslavenski gitarist, pjevač, tekstopisac i skladatelj, koji je svojim radom s bendovima Limunovo drvo, Šarlo akrobata, Katarina II, Ekaterina Velika, u antiratnom projektu "Rimtutituki" i posljednjem "Angel's Breath", ostavio trag čiji se odjeci protežu do danas.
Osim pjesama koje su ostale iza njega, tu su i brojni intervjui u kojima je govorio o glazbi i društvu, a njegove su riječi aktualne i danas, tri desetljeća nakon njegova odlaska.
- To je razlog zašto se bavim glazbom - ova zemlja, ovi ljudi. Oni su lijepi, pametni, zanimljivi, drugačiji ljudi. Ima tu i drugih - glupih i ružnih, pa to stvara emocionalni naboj koji te hrani i tjera da nešto učiniš, promijeniš za dobrobit onih koji su dobri. Bez obzira na sve ovo je zemlja u kojoj bi nam svima moglo biti dobro samo da se dobro organiziramo. Zato neću nigdje ići, ali ću svakako putovati kako bih upoznao nešto drugačije – rekao je u jednom od posljednjih intervjua za “Ritam” 1994. godine.
- Malo je bendova koji govore nešto suvislo o onome čime smo svi trenutno okruženi. Zato se i ti mladi okreću bendovima od kojih imaju što čuti. Govorimo jednostavnim rock'n'roll rječnikom i šaljemo im poruke koje su toj publici vrlo jasne i nedvosmislene. Ima i ljudi koji nisu u stanju razumjeti te poruke, a kada se pokušaju približiti našoj akciji dolazi do nesporazuma. Svatko tko imalo mozga može pronaći život koji svi živimo u porukama naših pjesama. Ponosan sam na publiku koja to može dešifrirati, jer samo ako se razumijemo možemo učiniti nešto da nam svima bude bolje – rekao je Milan Mladenović, prenosi Blic.
Dao se sam sebi, a sve ružno što se dogodilo pogodilo ga je.
- Moja glazba je onoliko crna koliko su "mračni" događaji oko nas. Ako pogledate našu političku i ekonomsku situaciju, nećete vidjeti niti jednu zraku sunca. U takvim okolnostima ne mogu pjevati vesele pjesme i poskoke, jer to nije u skladu s mojom osobnošću. Ako će nekome biti lakše, neka moju glazbu svrsta u tamnoljubičastu! - rekao je za magazin "Hello".
Kako je rekao Zoran Kostić Cane iz "Partibrejkersa" na jednoj od tribina posvećenih Milanu Mladenoviću u Narodnoj biblioteci Srbije, "sve što se dogodilo 1991. godine jako ga je pogodilo".
- Odjednom smo svi završili u kavezu za vrapce. Kao „Rimtututuki“ borili smo se protiv nečega što nam je do tada bilo nezamislivo. Mislili smo da će se ljudi opametiti. Naša je publika morala na ratište, a neki se nisu ni vratili. I tada je Milan hranio ljude istinom. Sjećam se kada je kamion "Rimtutitukiya" stao ispred Narodnog pozorišta, koliko je ljudi bilo sretno što je on tu. Samo nas je Milan mogao okupiti, bio je čovjek od ideje i akcije. Puno je dao, a dobio samo korner, rekao je Cane.
Tijekom ljeta 1994. godine, dok su se zahuktavale pripreme za izdavanje "Daha anđela" i realizacija spota za pjesmu "Crv", uz Milanov puni doprinos, pojavili su se zdravstveni problemi koji će, nažalost, biti kobni. poremetiti daljnji tijek njegove karijere, eskalirajući nakon koncerta u Budvi 24. kolovoza 1994., posljednjeg koji je EKV održao.
Nakon tog nastupa u Budvi, Milanu je dijagnosticiran rak gušterače. Samo nekoliko mjeseci kasnije, 5. novembra 1994. godine, zauvijek je napustio ovaj svijet. Imao je 36 godina. Milan je sahranjen na beogradskom Novom groblju.
Ostavština Milana Mladenovića sastoji se od rukopisne zbirke velikog broja pjesama, osobne biblioteke koja sadrži oko 200 publikacija, zbirke fotografija od 260 snimaka, zbirke ploča i kaseta, kao i drugih stvari koje je Zadužbina Milana Mladenovića predala Narodnoj biblioteci Srbije na čuvanje prije nekoliko godina. Dio te ostavštine bit će dio stalnog postava legata Milana Mladenovića.
Autorica izložbene koncepcije je Dobrila Denegri, povjesničarka umjetnosti i kustosica.
– Narodna biblioteka Srbije prepoznala je opus velikog umjetnika kao onaj koji u njoj s pravom može naći svoje mjesto. Iako je riječ o djelu koje predstavlja spoj različitih umjetničkih jezika, književni jezik u njemu ima važnu ulogu, a najvrjedniji dio spomenute ostavštine su rukopisi tekstova, tj. bilježnice i pojedinačne listove, koji čine sastavni dio sinkretičke umjetnosti Milana Mladenovića, koja svojom beskompromisnom potragom za istinom predstavlja protutežu gotovo čitavom današnjem svijetu – rekao je povodom toga Vladimir Pištalo, ravnatelj Narodne biblioteke Srbije.
