Tobias Pelz osjeća posljedice rata s Iranom u vlastitoj štali: ondje gdje inače skladišti zalihe gnojiva, zjapi praznina. Ove je godine zamjenik predsjednika Saveza poljoprivrednika savezne pokrajine Saske već obavio gnojidbu. No usjev za sljedeću godinu mora pognojiti najkasnije u veljači 2027.
Pelz kaže: „Rado bismo unaprijed kupili gnojivo za iduću godinu, ali trenutačno su cijene tako visoke da kažemo – vidjet ćemo što će godina donijeti.“
Europska komisija obećava financijsku pomoć
Iste brige more i druge poljoprivrednike u Europskoj uniji. Samo od početka godine cijene dušičnih gnojiva u Europi porasle su za 40 posto, objašnjava glasnogovornica EU-a.
U utorak (19.5.) je povjerenik za poljoprivredu Christopher Hansen predstavio novi akcijski plan za gnojiva i naglasio: prihvatljiva cijena i dostupnost gnojiva u Uniji moraju se održati i kratkoročno i dugoročno.
Komisija sada želi osigurati dodatnu financijsku potporu poljoprivrednicima u EU-u. Ona bi se ponajprije trebala isplaćivati iz krizne rezerve Zajedničke europske poljoprivredne politike, skraćeno ZPP.
Kritike dolaze od Njemačkog saveza poljoprivrednika. Za „reagiranje na kratkoročne poremećaje na tržištu“ to „nije pravi instrument“, izjavio je predsjednik saveza Joachim Rukwied. Potrebna su dodatna sredstva kako bi se poljoprivrednicima neposredno pomoglo, smatra on. „Ako mjere ne stupe na snagu prije jesenske sjetve, za mnoge će seljake doći prekasno", rekao je Rukwied.
Komisija želi ojačati domaću proizvodnju gnojiva
Europska komisija planira ojačati domaću proizvodnju gnojiva kako bi se spriječila „deindustrijalizacija“. Zbog ruske agresije na Ukrajinu i domaća industrija gnojiva pod velikim je pritiskom jer za proizvodnju gnojiva ovisi o plinu. A plin je trenutačno skup.
Komisija sada želi poticati europske alternative. Primjerice proizvodnju i korištenje gnojnice, zelenog amonijaka, biomase algi i fosfora iz kanalizacijskog mulja. Komisija također želi ispitati može li se oporezivanje CO₂ učiniti fleksibilnijim za industriju gnojiva. Uz to EU raspravlja o ukidanju europskih carina na gnojiva iz svih zemalja osim Rusije i Bjelorusije, što je predloženo još prije početka rata s Iranom.
Savezni ministar poljoprivrede Alois Rainer (CSU) pozdravlja akcijski plan Komisije u izjavi za njemački javni servis ARD. Savezna vlada je nedavno, zajedno s Poljoprivrednom rentnom bankom, pokrenula povoljne kredite od 50.000 do najviše 500.000 eura za poljoprivrednike pogođene rastom cijena. Krediti se mogu zatražiti od prvog lipnja, rekao je Rainer.
No mnogim poljoprivrednicima to nije dovoljno, smatra Tobias Pelz i dodaje da su mnogi već zaduženi i ne mogu si pomoći dodatnim kreditima. On strahuje od daljnjeg nestanka farmi.
Zastupnik Zelenih u Bundestagu Karl Bär nije zadovoljan aktualnom političkom raspravom. On podsjeća da već postoji uspješna poljoprivreda koja funkcionira bez umjetnih dušičnih gnojiva – ekološka poljoprivreda. I ističe da Europa može smanjiti svoju ovisnost samo ako se osloni na alternative: „Tada nam se ne bi događalo da zbog rata na Bliskom istoku rastu cijene gnojiva, goriva i svega ostalog.“
Čini li EU dovoljno?
Koliko god se Europska komisija želi pripremiti za slučaj daljnjeg rasta cijena na tržištu gnojiva, čini se da je trenutačno nemoćna s obzirom na sigurnosnu situaciju na trgovačkim rutama. Rat s Iranom i rat u Ukrajini traju.
EU pokušava ojačati domaću proizvodnju gnojiva i zaštititi svoje poljoprivrednike. No obje strane tvrde da im treba više nego što je Unija očito trenutačno spremna dati.
Krajnji potrošači to će za nekoliko mjeseci osjetiti na blagajnama u supermarketima. Glasnogovornica Komisije objašnjava da su dosadašnji ratovi i krize pokazali da je cjenovni šok na tržištu gnojiva u trgovinama hranom vidljiv šest do dvanaest mjeseci kasnije.
