Tamara Perko, predsjednica Hrvatske udruge banaka, izjavila je to u intervjuu za „Agenzia Nova“ u vezi s mogućim preispitivanjem pravnih posljedica konverzije kredita u švicarskim francima.
Prema Perko, ta je mjera „uvedena kao sveobuhvatno i trajno zakonodavno rješenje, s ciljem uklanjanja posljedica valutnog rizika, usklađivanja položaja dužnika u švicarskim francima s onima u eurima te sprječavanja daljnjih parnica i dodatnih opterećenja pravosuđa“. Hrvatska je, podsjeća predsjednica HUB-a, tada usvojila „jedinstveni model“ prema kojem su banke bile zakonski obvezne ponuditi konverziju, dok su dužnici mogli slobodno to prihvatiti ili ne.
Cijeli trošak transakcije, otprilike milijardu eura, snosio je bankarski sektor. Perko naglašava da je prihvaćanjem konverzije „stvoren novi pravni odnos kojim su dužnici u švicarskim francima stavljeni u isti položaj u kojem bi bili da su im krediti od početka bili s valutnom klauzulom u euru“. Ovaj aranžman, prema predsjednici HUB-a, bio je u skladu s ciljem prava Europske unije, a to je „vraćanje ravnoteže i osiguranje jednakog tretmana potrošača, a ne stvaranje povlaštenog položaja za jednu kategoriju dužnika u usporedbi s drugim građanima koji su redovito otplaćivali kredite u eurima“.
Ozbiljna prijetnja pravnoj sigurnosti
Stoga, dodaje, „ponovno otvaranje pravnih učinaka ovog rješenja gotovo desetljeće kasnije predstavljalo bi ozbiljnu prijetnju pravnoj sigurnosti i stabilnosti pravnog sustava“. Poruka je da se „ni zakonodavno rješenje provedeno, prihvaćeno i primjenjivano godinama ne može smatrati konačnim“, upozorava Perko.
Problem se ne tiče samo banaka.
"S gledišta pravne sigurnosti, bilo bi izuzetno problematično retroaktivno osporiti ugovore o konverziji sklopljene na temelju specifičnog zakonodavnog okvira, naknadno potvrđene kao ustavne, a koji imaju pravne učinke već gotovo deset godina“, navodi Perko. Konverzijom su, objašnjava, redefinirani kreditni odnosi „kao da su od početka bili vezani uz euro“, uz primjenu kamatnih stopa koje su tada vrijedile za kredite u eurima. Na taj način, prema Perko, „stvoren je novi i definitivan pravni odnos između banaka i dužnika“. Podsjeća i da je „Vrhovni sud u oglednim postupcima već zauzeo pravno stajalište da su ugovori o konverziji valjani i da proizvode pravne učinke“, čime se trebala osigurati ujednačena sudska praksa i pravna sigurnost za sve uključene strane.
Perko upozorava da bi naknadna revizija takvih ugovora izazvala „ozbiljnu zabrinutost oko stabilnosti i predvidljivosti pravnog sustava“. Ako bi se uspostavljeni pravni odnosi mogli ponovno otvoriti nakon tako dugog vremena, to bi postavilo „presedan koji bi potkopao povjerenje u konačnost zakonodavnih rješenja i ugovornih odnosa općenito“. To bi, dodaje, bilo značajno pitanje „ne samo za bankarski sektor, već i za ukupnu pravnu i ekonomsku sigurnost države“. U tom kontekstu, predsjednica HUB-a također ističe napredak koji je Hrvatska postigla posljednjih godina: jačanje financijske stabilnosti, poboljšanje investicijskog rejtinga i kretanje prema članstvu u OECD-u.
"Pravna sigurnost, regulatorna predvidljivost i institucionalna stabilnost među ključnim su kriterijima koje međunarodni investitori i financijske institucije pomno prate prilikom donošenja investicijskih odluka“, navodi Perko.
Investicijska klima
Svako ponovno otvaranje već zaključenih i provedenih konverzija, nastavlja, „poslalo bi signal pravne nesigurnosti i moguće retroaktivne ponovne procjene već uspostavljenih pravnih odnosa“.
Takav signal, prema Perko, „imao bi negativan utjecaj na investicijsku klimu i percepciju Hrvatske kao stabilnog i predvidljivog tržišta“, što predstavlja „korak unatrag u vrijeme kada je zemlja stekla značajan međunarodni kredibilitet“. Financijske posljedice također bi mogle biti značajne.
"Konačne implikacije mogu se procijeniti tek nakon što se saznaju odluka i njezin opseg. Međutim, jasno je da bi nepovoljna odluka koja bi nametnula značajan dodatni financijski teret bankama imala negativne posljedice za bankarski sektor, pravnu sigurnost i investicijsku klimu“, navodi predsjednica udruge. Perko također stavlja problem na međunarodnu razinu obilježenu geopolitičkim napetostima, povećanom makroekonomskom nesigurnošću i potrebom za novim ulaganjima.
"U vrijeme pojačanih geopolitičkih napetosti, povećane makroekonomske nesigurnosti i potrebe za novim ulaganjima, takav razvoj događaja predstavljao bi korak unatrag“, navodi. Stabilan i predvidljiv financijski sustav, primjećuje, „neophodan je za financiranje i kućanstava i poduzeća“. Svaka naznaka da bi postojeći zakonodavni okviri mogli biti retroaktivno osporeni „povećava percepciju regulatornog i pravnog rizika“, s dugoročnim negativnim učincima „na cijenu kapitala, dostupnost financiranja i povjerenje investitora“.
Predsjednica HUB-a također naglašava potrebu da Vrhovni sud presuđuje bez političkog, medijskog ili pritiska posebnih interesa. „Od najveće je važnosti da Vrhovni sud odlučuje isključivo na temelju zakona, činjenica i relevantne sudske prakse, bez političkog, medijskog ili pritiska posebnih interesa s bilo koje strane“, kaže Perko. Problem, dodaje, „nisu banke protiv potrošača, već pravna sigurnost, neovisnost pravosuđa i predvidljivost pravnog sustava“. HUB, precizira, „ne osporava pravo bilo koje osobe da izrazi vlastito pravno mišljenje“, ali smatra „neprihvatljivim stvaranje atmosfere u kojoj se određeni ishodi unaprijed predstavljaju kao jedine prihvatljive odluke, dok su suci ili stručnjaci koji izražavaju različita pravna mišljenja izloženi javnom ugledu“. Takva rasprava, prema Perko, „ne doprinosi zaštiti potrošača; naprotiv, potkopava povjerenje u institucije i pretvara složeno pravno pitanje u alat za delegitimizaciju cijelog bankarskog sektora“.
Povjerenje u pravosuđe
Perko pokreće i pitanje povjerenja u pravosuđe.
"Hrvatska je utemeljena na načelu podjele vlasti, a pravosuđe mora ostati neovisno od izvršne vlasti, uključujući i Vladu Republike Hrvatske“, navodi.
Istovremeno, dodaje, „jednako je važno da se nijedna institucija, uključujući pravosuđe, ne stavi iznad načela pravne sigurnosti, transparentnosti i jednakosti pred zakonom“. Perko stoga smatra legitimnim pitati zašto su postupci u vezi s konverzijom kredita u švicarskim francima još uvijek u tijeku, „unatoč tome što je sam Vrhovni sud već presudio da su ugovori o konverziji valjani i da proizvode pravne učinke“. Ako je pravni stav već jasno izražen, primjećuje, „teško je razumjeti zašto je došlo do tako dugog odgađanja njegove konačne potvrde i usklađivanja sudske prakse“. Povjerenje u pravosuđe, zaključuje Perko, „ne gradi se političkim pritiskom, već dosljednošću, transparentnošću i potpunom nepristranošću sudaca“. Stoga HUB očekuje da Vrhovni sud „potvrdi već utvrđene pravne stavove i osigura pravnu sigurnost za sve sudionike sustava“.
