Američki potpredsjednik JD Vance na Minhenskoj konferenciji je poručio da je "vrijeme za preispitivanje američke potpore Ukrajini" te pozvao Europu da preuzme veću odgovornost.
Poručio je da pravi problem EU nije Rusija, nego unutarnji problemi te nesposobnost definiranja zajedničke sigurnosne strategije bez SAD-a.
Njegov govor izazvao je oštre reakcije europskih i ukrajinskih dužnosnika, dok je u Rusiji izazvao oduševljenje.
"Okupljamo se na ovoj konferenciji, naravno, da razgovaramo o sigurnosti. I obično mislimo na prijetnje našoj vanjskoj sigurnosti... Ali, dok je Trumpova administracija jako zabrinuta za europsku sigurnost i vjeruje da možemo doći do razumnog rješenja između Rusije i Ukrajine, također vjerujemo da je važno da Europa u nadolazećim godinama osigura vlastitu obranu", počeo je Vance.
Temeljne vrijednosti
"Prijetnja koja me najviše brine vezano za Europu nije Rusija, nije Kina, nije bilo koji drugi vanjski faktor. Ono što me brine je prijetnja iznutra, povlačenje Europe od nekih od svojih temeljnih vrijednosti koje dijeli s SAD-om", rekao je.
"Zaprepastilo me da je bivši europski povjerenik nedavno bio na televiziji i zvučao oduševljen što je Rumunjska vlada upravo poništila cijele izbore. Upozorio je da bi se ista stvar mogla dogoditi i u Njemačkoj, ako stvari ne budu išle po planu", nastavio je.
"Godinama nam se govori da je sve što financiramo i podržavamo u ime naših zajedničkih demokratskih vrijednosti. Sve od naše ukrajinske politike do digitalne cenzure, naplaćuje se kao obrana demokracije. Ali, kad vidimo da europski sudovi poništavaju izbore i da visoki dužnosnici prijete da će poništiti druge, trebali bismo se zapitati držimo li se visokih standarda.
Što se dogodilo pobjednicima Hladnog rata?
U sjećanju mnogih od vas u ovoj prostoriji, Hladni rat postavio je branitelje demokracije protiv mnogo tiranskih sila na ovom kontinentu. A uzmite u obzir stranu u toj borbi koja je cenzurirala neistomišljenike, koja je zatvarala crkve, koja je poništavala izbore. Nažalost, kada danas gledam Europu, ponekad nije baš jasno što se dogodilo nekima od pobjednika Hladnog rata", poručio je.
"Gledam u Bruxelles, gdje povjerenici Europske komisije upozoravaju građane da namjeravaju ugasiti društvene mreže tijekom građanskih nemira čim uoče ono što su ocijenili kao, citiram, sadržaj pun mržnje.
Ili u ovoj državi gdje je policija radila racije protiv ljudi osumnjičenih zbog anti-feminističkih komentara na internetu zbog, citiram, borbe protiv mizoginije na internetu", nastavio je.
Vance je nakon toga spomenuo Švedsku u kojoj je muškarac osuđen zbog paljenja Kurana.
Najviše brine Britanija
"I možda najviše zabrinjavajuće, gledam u Ujedinjeno Kraljevstvo. Prije nešto više od dvije godine, država je osudila Adama Smitha Connora (51), veterana i fizioterapeuta jer je stajao 50 metara od klinike za pobačaje i molio u tišini tri minute.
Škotska vlada počela je distribuirati pisma građanima čije su kuće u 'sigurnim zonama' upozoravajući ih da i privatna molitva u njihovim domovima može rezultirati kršenjem zakona", poručio je pa spomenuo koronavirus:
"Bojim se da je u Europi sloboda govora na uzmaku. Priznat ću da su nekad najglasniji za cenzuru došli iz moje države gdje je bivša administracija prijetila društvenim mrežama da cenzuriraju takozvane dezinformacije. Dezinformacije poput ideje da je koronavirus najvjerojatnije krenuo iz laboratorija u Kini. Naša vlada je poticala privatne kompanije da ušutkavaju ljude koji su se usudili izgovoriti ono što je očita istina", nastavio je.
Migracije su najvažnije pitanje
Nazvao je migraciju najhitnijim pitanjem današnjice te istaknuo da je stopa migracija u nekoliko zemalja dosegnula "povijesno visoku razinu". Prema njegovim riječima, to je rezultat niza svjesnih odluka koje su političari diljem Europe i svijeta donosili tijekom posljednjeg desetljeća.
"Vjerujem da ništa nije hitnije od pitanja masovnih migracija. Danas, gotovo jedna od pet osoba koje žive u Njemačkoj se doselila izvana. Slično je i u SAD-u. Broj imigranata koji su u EU doselili iz država koje nisu članice se udvostručio od 2021. do 2022. i, naravno, puno je veći otad. To je rezultat odluka koje su donijeli političari", rekao je dalje.
Onda se osvrnuo na prekjučerašnji napad u Munchenu kada se 24-godišnji Afganistanac autom zaletio u ljude okupljene na prosvjedu pri čemu je ozlijeđeno najmanje 30 osoba od kojih nekoliko teže. Mladić je otprije bio poznat policiji, a vlasti smatraju da se radi o ciljanom napadu.
"Zašto se to dogodilo? To je grozna priča, ali već smo je puno puta čuli u Europi, ali i SAD-u. Tražitelj azila, poznat policiji, zabio se autom u gomilu i uništio zajednicu. Koliko puta se to mora dogoditi dok ne promijenimo smjer i povedemo zajednicu u novom smjeru. Nijedan glasač nije otišao glasati da bi otvorio vrata milijunima neprovjerenih migranata", poručio je Vance.
Svoj govor Vance je zaključio u ironičnom tonu uspoređujući utjecaj na demokraciju dviju poznatih osoba.
"Ako američka demokracija može preživjeti 10 godina kritiziranja klimatske aktivistice Grete Thunberg, onda Europa može preživjeti nekoliko mjeseci Elona Muska", rekao je Vance.
Podsjetimo, Elon Musk trenutno je na čelu novog Trumpovog Ministarstva za učinkovitost uprave (Department of Government Efficiency - DOGE) i postao je ključna figura u drugom mandatu ove administracije.
