Izravna strana ulaganja u Vijetnamu povećala su se posljednjih godina jer tvrtke traže načine za upravljanje rizicima koji proizlaze iz proizvodnje u Kini. Vijetnam je primio približno 18,5 milijardi dolara neto izravnih stranih ulaganja, prema evidenciji Svjetske banke koja seže do 1970. godine.
"Recipročna" carinska stopa predsjednika Donalda Trumpa od 46% na robu uvezenu u SAD iz Vijetnama nakratko je stupila na snagu 9. travnja. Kasnije tog dana Trump je poništio carinske stope na proizvode iz zemalja kao što je Vijetnam na 10%. Zemlje koje podliježu višim carinama imaju manje od 90 dana da ispregovaraju bolje trgovinske uvjete s Bijelom kućom.
"Vijetnam je vrlo ranjiv", rekao je Tuan Chu, pridruženi voditelj programa na Sveučilištu RMIT u Vijetnamu.
Vijetnamske potencijalno povećane carinske stope djelomično se temelje na njegovom trgovinskom suficitu u SAD-u, prema Cullenu Hendrixu, višem suradniku na Peterson institutu za međunarodnu ekonomiju. Trgovinski suficit Vijetnama iznosio je otprilike 123,5 milijardi dolara 2024. i 39,5 milijardi dolara 2018., prema Uredu za popis stanovništva.
Dio sve većeg izvoza Vijetnama u SAD možda su kineski proizvodi koji su preusmjereni kako bi se izbjegle više carinske stope. Dokazi za to potječu iz podataka o trgovini prikupljenih nakon 2018., dok je trgovinski rat između SAD-a i Kine eskalirao, prema istraživačkom radu Poslovne škole Harvard.
Edmund Malesky, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Duke i jedan od autora harvardskog rada, procjenjuje da je 84% povećanja proizvodne aktivnosti u Vijetnamu bila proizvodnja s dodanom vrijednošću. "Ali postoji manji dio, možda 16%, ovisno o tome kako to mjerite, a to je preusmjeravanje, što je postalo problem za Sjedinjene Države", rekao je Malesky.
Tvrtke bi mogle promijeniti svoje međunarodne opskrbne lance ako se uvedu više carinske stope na uvoz iz SAD-a.
"Ovo je na neki način dio igre globalnog udarca u krticu", rekao je Hendrix.
