Izgledi za napredak u rješavanju trgovinskih trzavica na samitu EU-a i Kine u Pekingu ovog četvrtka čine se malima nakon što je Kina „srezala" trajanje planiranih dvodnevnih konzultacija na samo jedan dan.
Samit, koji je trebao obilježiti 50. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa EU-a i Kine, premješten je iz Bruxellesa u Peking nakon što je kineski predsjednik Xi Jinping odbio poziv za sudjelovanje. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa sada će se sastati s Xijem, odnosno premijerom Li Qiangom, ali u kineskoj prijestolnici.
„Ovo je još jedan znak ograničene spremnosti i ambicije Pekinga da se pozabavi s Europljanima“, rekla je za DW Alicja Bachulska, suradnica za politiku programa za Aziju pri Europskom vijeću za vanjske odnose (ECFR). Bachulska je dodala da kineske elite često EU doživljavaju kao silu srednjeg ranga s ograničenim utjecajem u trgovinskim pregovorima.
Međusobne optužbe
Trgovinski deficit Europske unije s Kinom od 400 milijardi eura (467 milijardi dolara) razlog je konflikta, a potaknut je ograničenim pristupom kineskom tržištu za proizvođače iz EU-a. Kineska industrijska politika pogoduje domaćim dobavljačima, koji imaju koristi od ogromnih državnih subvencija, pristupa poslovima koje financira država, odnosno od povoljnih propisa.
Dužnosnici EU-a kažu da su te politike prouzročile znatnu prekomjernu proizvodnju, što je onda dovelo i do "poplave" jeftinih kineskih električnih vozila (EV) na tržištu EU-a, što je nanijelo u konačnici šteteći domaćem, europskom automobilskom sektoru.
"Razmjeri kineskog gospodarstva - volumen subvencija, prekomjerni kapaciteti i vladine intervencije – su jednostavno ogromni", rekla je Bachulska, dodajući da bez "ozbiljnih akcija" za zaštitu europske automobilske industrije EU riskira "djelomičnu deindustrijalizaciju", i to u roku od samo nekoliko godina.
Europska unija je nametnula carine do 45 % na kineska električna vozila te je zahtijevala kraj prekapacitiranosti proizvodnje i recipročan pristup tržištu kako bi se osigurali jednaki uvjeti za izvoznike iz EU-a na kineskom tržištu.
Kina, u međuvremenu, želi „zamijeniti" carine na električna vozila uvođenjem regulacije obveznih minimalnih cijena, i to uz neke druge ustupke. U travnju je zabrinutost zbog kineskih trgovinskih praksi navela Europsku uniju da osnuje Radnu skupinu za nadzor uvoza kako bi pomogla u zaštiti unutarnjeg tržišta EU-a, a to bi moglo u konačnici rezultirati antidampinškim carinama EU-a ili drugim zaštitnim mjerama.
Radna skupina odmah je nakon toga uočila porast kineskog izvoza u Europsku uniju od 8,2 % u travnju, u usporedbi s istim mjesecom 2024., što je pripisala „preusmjeravanju" kineskog izvoza koji je bio izvorno namijenjen SAD-u, kako bi se izbjeglo Trumpove (još veće) carine.
Kina demantira optužbe da vlasti u Pekingu nepravedno protežiraju domaće proizvođače, te optužuje Europsku uniju za protekcionizam. Peking opravdava favoriziranje lokalnih proizvođača pozivajući se na potrebe vezane uz nacionalnu sigurnost i gospodarski razvoj.
Rijetke sirovine: tvrtke iz EU-a frustrirane kineskim ograničenjima
S obzirom na to da pregovarači EU-a nisu očigledno u stanju osigurati značajan pristup kineskom tržištu, kineski utjecaj na tržište rijetkih sirovina, metala i minerala, koji su ključni za zelenu tehnologiju, proizvodnju čipova i medicinsku opremu, još je jedna velika točka sporenja. Prema Europskoj komisiji, EU se oslanja na Kinu kad se radi o 98 % njegove opskrbe rijetkim sirovinama.
Kina je prošle godine uvela ograničenja na izvoz rijetkih sirovina, što je prouzročilo kašnjenja u lancu opskrbe i prekide proizvodnje u tvrtkama iz EU-a. Nakon toga, vrijednost pošiljki rijetkih sirovina u Europsku uniju opala je za 84 %, na 15,1 milijuna dolara (12,9 milijuna eura) u prvih pet mjeseci 2025., prema podacima Kineske carine.
Na summitu G7 u lipnju u Kanadi, von der Leyen je optužila Kinu za "prisilu" i "ucjenu" zbog ograničenja izvoza, dodajući da "nijedna zemlja ne bi trebala kontrolirati 80-90 % tržišta esencijalnih sirovina i proizvoda poput magneta".
Kineska vlada odbacila je kritike. Prošli tjedan, glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova sugerirao je da se "način razmišljanja" Europske unije mora "rebalansirati".
Iako je europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič u lipnju ispregovarao ublažavanje kontrola izvoza rijetkih sirovina, čime je omogućen "zeleni kanal" za neke proizvođače iz EU-a, mnoge tvrtke se žale na to da su ta odobrenja prespora reakcija da bi se spriječilo poremećaje u lancu opskrbe.
Sve češće se može čuti pozive europskim kreatorima politika da zauzmu oštriji stav prema Pekingu kao odgovor na kineski kurs, uključujući carine, zabrane izvoza ili druge mjere.
„Moramo proširiti poruku da će Europa biti asertivna i jasno reći da imamo odgovarajuće alate ako dođe do problema“, rekla je Bachulska. „Ali za to je potrebna politička volja.“
Trumpove nevolje s Kinom
Neki promatrači iz EU-a smatraju da carine američkog predsjednika Donalda Trumpa, koje su doprinijele narušavanju desetljećima bliskih transatlantskih odnosa, predstavljaju ujedno i priliku za Europsku uniju da „resetira" veze s drugim najvećim svjetskim gospodarstvom. Suočeni s velikim poremećajima u trgovini sa SAD-om, oni kažu da Kini Europa treba više nego ikad te da se Peking može prisiliti da ponudi ustupke tijekom predstojećeg samita.
„Mislim da su ti glasovi vrlo naivni", rekla je Bachulska. „Kina je pobijedila u prvom krugu trgovinskog rata sa SAD-om, a u Pekingu postoji snažan osjećaj da je vrijeme na njihovoj strani“, vrijeme koje se odnosi na pregovore s EU-om, dodala je.
Uostalom, Xi transformira kinesko gospodarstvo s rasta induciranog količinom proizvodnje na ono što je nazvao „razvojem visoke kvalitete“, dajući prioritet novim tehnologijama, domaćoj potražnji, sigurnosti i okolišu. Kina već dovodi u pitanje tehnološku dominaciju Zapada, uključujući umjetnu inteligenciju, super-računala ili proizvodnju električnih vozila. U nekim slučajevima, poput 6G komunikacija, čak je i nadmašila Zapad.
Neki analitičari smatraju da Europska unija i dalje podcjenjuje ekonomsku prijetnju od strane Kine i da nije uspjela kreirati „stroži" pristup Pekingu kako bi se suprotstavila nekim nepoštenim trgovinskim praksama te zemlje.
„Postoji tendencija da se u Europi pitanja povezana s Kinom zanemaruju jer jednostavno imamo toliko toga s čim se moramo baviti“, rekla je Bachulska, misleći na rat u Ukrajini i trgovinski spor EU-a s Trumpom. „Kina izgleda samo kao geografski udaljeni izazov... [ali] mnogi utjecaji kineske politike vrlo će se brzo osjetiti u Europi.“
