Najmanje 118 vlada obećalo je utrostručiti svjetske kapacitete obnovljive energije do 2030. godine na klimatskom samitu UN-a u subotu, kako bi se smanjio udio fosilnih goriva u svjetskoj proizvodnji energije.
Predvođene Europskom unijom, Sjedinjenim Državama i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, zemlje navode da će utrostručenje obnovljive energije pomoći ukloniti fosilna goriva iz svjetskog energetskog sustava najkasnije do 2050. godine.
Dogovor su u subotu podržali i Brazil, Nigerija, Australija, Japan, Kanada, Čile i Barbados.
Iako su Kina i Indija signalizirale potporu cilju da se utrostruči obnovljiva energija do 2030., nisu podržale opće obećanje u subotu koje povezuje porast čiste energije sa smanjenjem upotrebe fosilnih goriva.
Oni koji to podržavaju, poput EU-a i UAE-a, traže da se obećanje o obnovljivoj energiji uključi u konačnu odluku klimatskog samita UN-a kako bi ono postalo globalni cilj. Za to će trebati konsenzus gotovo 200 prisutnih zemalja.
Obećanje, o čijem je nacrtu prvi izvijestio Reuters u studenome, poziva i na "postupno smanjenje energije na ugljen" i kraj financiranja novih elektrana na ugljen. Osim toga, obećanje uključuje cilj udvostručenja globalne stope energetske učinkovitosti do 2030.
Klimatski ranjive zemlje inzistirale su na tome da se ciljevi usklade s dogovorom zemalja na COP28 o postupnom ukidanju upotrebe fosilnih goriva u svijetu.
"To je samo pola rješenja. Obećanje ne može ozeleniti zemlje koje istovremeno šire proizvodnju fosilnih goriva", rekla je Tina Stege, izaslanica za klimu Maršalovih Otoka.
Zeleni fond
Sjedinjene Države obećale su tri milijarde dolara za Zeleni klimatski fond, najavila je američka potpredsjednica Kamala Harris u Dubaiju o sredstvima koja će biti dodatak na dvije milijarde dolara koje je Washington već obećao.
Fond, s više od 20 milijardi dolara obećanih sredstava, najveći je međunarodni fond posvećen potpori klimatskim akcijama u zemljama u razvoju. Iz tog fonda financirat će se u klimatski osjetljivim područjima između 2024. i 2027. godine.
Unatoč tome, dosadašnja obećanja su tek djelić od otprilike 250 milijardi dolara godišnje potrebnih za zemlje u razvoju do 2030. godine samo da se prilagode globalnom zatopljenju, prema podacima Ujedinjenih naroda.
Osim podrške prilagodbi klimatskim promjenama, fond financira i projekte koji pomažu zemljama da prijeđu na čistu energiju.
Nuklearna energija
Više od 20 zemalja potpisalo je u subotu deklaraciju s ciljem utrostručenja kapaciteta nuklearne energije do 2050.
U deklaraciji se navodi da nuklearna energija igra ključnu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti do sredine stoljeća i ograničenju temperature na 1,5 Celzijeva stupnja, čime globalna zajednica želi spriječiti najgore posljedice globalnog zatopljenja.
Globalni nuklearni kapacitet sada iznosi 370 gigavata, s reaktorima u 31 zemlji.
Ostala obećanja usmjerena su na ugljen, fosilno gorivo koje emitira najviše ugljikovog dioksida.
Francuska je rekla da će okupiti skupinu zemalja da zatraže OECD da procijeni klimatske i financijske rizike povezane s ulaganjem u nove resurse ugljena kako bi odvratila privatne financijere od potpore projektima.
Kosovo i Dominikanska Republika pristali su razviti planove za postupno ukidanje svoje energije na ugljen.
Emisije metana
Bidenova administracija predstavila je u subotu konačna pravila za suzbijanje ispuštanja metana iz američke industrije nafte i plina, što je dio globalnog plana za obuzdavanje emisija koje doprinose klimatskim promjenama.
Nekoliko vlada, filantropskih organizacija i privatnog sektora rekli su da su mobilizirali milijardu dolara u bespovratnim sredstvima za potporu naporima zemalja da se uhvate u koštac s tim plinom.
Dva velika emitera metana, Turkmenistan i Kazahstan, pridružili su se Globalnom obećanju o metanu, dobrovoljnom sporazumu kojim je više od 150 zemalja obećalo smanjiti emisije metana za 30 posto do 2030.
