U intervjuu za Al Jazeeru, koji je dao u srijedu na marginama međunarodne konferencije u Berlinu, Birol je rekao da poremećaji u opskrbi energijom zbog situacije u Hormuškom tjesnacu pogađaju sve regije u svijetu, ali da je Europa posebno ranjiva. Prema njegovim riječima, u nadolazećim mjesecima vjerojatno će doći do rasta cijena ukapljenog prirodnog plina (LNG), čak i ako se mir danas ponovno uspostavi u Perzijskom zaljevu.
"Najbolji dan za primirje bio bi jučer", rekao je taj energetski ekonomist, čija agencija savjetuje bogate zemlje članice i koordinira hitne mjere u kriznim situacijama.
"Europske zemlje u pravilu prije zime raspolažu velikim zalihama plina, ali zalihe s kojima ulazimo u ovu zimu znatno su niže od povijesnog prosjeka", rekao je. Dodao je da se Europa za plin natječe s azijskim zemljama, koje još više ovise o opskrbi s Bliskog istoka.
Razmatra se pozivanje kućanstava na štednju
"Mislim da bismo, ako nas zadesi oštra zima, mogli svjedočiti višim cijenama prirodnog plina u Europi", rekao je Birol, dodajući da sve izraženija politizacija energetike dodatno povećava neizvjesnost. "Europi ove, ali i iduće godine, neće biti lako", upozorio je.
Europske zemlje već se dugo oslanjaju na uvezeni plin za proizvodnju električne energije potrebne industriji i grijanje domova tijekom hladnih zimskih mjeseci. Prije početka rata Hormuškim je tjesnacem prolazilo gotovo deset posto europskog LNG-a. No, iranski napadi na brodove drastično su smanjili uvoz. S dolaskom zimskih hladnoća, skladišta prirodnog plina u Europskoj uniji popunjena su tek 72 posto, u usporedbi s uobičajenih 90 posto. Prema procjenama analitičara, taj manjak odgovara količini energije potrebnoj za opskrbu od 10 do 12 milijuna kućanstava. Prema medijskim izvješćima, ministri energetike država članica EU-a sada razmatraju trebaju li pozvati kućanstva i tvrtke na ograničavanje potrošnje, kako piše Al Jazeera.
Birol je također rekao kako već dugo razmišlja o opasnostima oslanjanja na Hormuški tjesnac. Štoviše, kako je naveo, jedno od uobičajenih pitanja koja postavlja kandidatima za posao u svojoj agenciji jest: ‘Što biste učinili kada bi se tjesnac zatvorio danas?‘ Posljedice takvog scenarija nisu ga nimalo iznenadile. Dodao je da su izbijanja sukoba i napetosti u alternativnom pomorskom prolazu, tjesnacu Bab al-Mandab, samo dodatno pogoršali situaciju. "Doista sam razočaran što vlade nisu poduzele potrebne mjere. Sada svi žure i poduzimaju mjere. Zemlje Bliskog istoka grade nove plinovode i proširuju postojeće kako bi zaobišle Hormuški tjesnac... No, prema mojem mišljenju, ti su napori trebali biti poduzeti mnogo ranije".
I dizel je veliki problem
Europska unija, čije su zastarjele rafinerije posljednjih godina prerađivale sve manje sirove nafte, suočava se i s manjkom uvezenih rafiniranih naftnih proizvoda, poput dizelskog goriva koje pokreće kamionski promet te opskrbljuje poljoprivredni i industrijski sektor Unije. Birol je rekao da ukrajinski napadi na ruske rafinerije također pridonose nadolazećoj nestašici dizelskog goriva. Prema njegovim riječima, prestala je stizati otprilike trećina ruskih isporuka.
Kada su se zemlje skupine G7 u ožujku dogovorile o stavljanju 400 milijuna barela sirove nafte i dizelskog goriva iz strateških rezervi na raspolaganje tržištu, upravo je Birol koordinirao plasman tih interventnih zaliha na svjetska tržišta. Bio je to treći put da je morao nadzirati puštanje nafte iz hitnih rezervi od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Navodi kako je njegova agencija godinama upozoravala da je Europska unija previše ovisna o ruskim energentima te da se prerano odrekla električne energije proizvedene u nuklearnim elektranama, koja je državama omogućavala veću energetsku samostalnost. Nakon ruske invazije na Ukrajinu njegova su se upozorenja pokazala opravdanima kada je Moskva, kao odgovor na sankcije, smanjila isporuke plina. EU planira trajno ukinuti uvoz ruskog plina, no usred krize u Perzijskom zaljevu pojedine članice, poput Francuske, ponovno su povećale narudžbe.
