"To mi puno znači. Velika je to čast, ali prije svega velika odgovornost prema vama i nogometu. Mogu vam obećati da ću učiniti sve što je u mojoj moći da ne razočaram ni vas ni nogomet", dodao je Čeferin koji će dužnost predsjednika obnašati do godišnjeg kongresa 2027.
Otkako je na čelu Uefe, najveći izazov s kojim se suočio bila je prijetnja pristupanja najvećih europskih klubova projektu Superlige, zatvorenog natjecanja za najbogatije. Iako je u nekoliko dana uspio spriječiti njeno pokretanje, Čeferin je u svom govoru, koji je prethodio njegovom reizboru, upozorio na prijetnju koju projekt Superlige još uvijek predstavlja za trenutačni nogometni sustav u Europi.
Tri kluba, Real Madrid, Barcelona i Juventus pokrenuli su postupak pred Sudom Europske unije (CJEU) osuđujući navodnu zlouporabu dominantnog položaja od strane Uefe. Odluka se očekuje u nadolazećim tjednima, no glavni odvjetnik CJEU-a, čije zaključke suci često prate, sredinom prosinca je dao svoje prvo mišljenje koje je bilo pozitivno za Uefu.
Čeferin sada praktično ima odriješene ruke za nastavak svoja dva glavna projekta u ovom trenutku: za reformu financijskog "fair playa" s planiranim uvođenjem neke vrste gornje granice koju klubovi smiju trošiti na plaće, naknade za transfere igrača i provizije koje se plaćaju zastupnicima igrača te za reformu Lige prvaka koja će od sezone 2024./2025. biti povećana s 32 na 36 klubova, a prva faza natjecanja će biti organizirana u obliku mini-prvenstva.
Televizijska prava za ovo natjecanje već su dodijeljena za rekordnu svotu od 15 milijardi eura tijekom prvog trogodišnjeg razdoblja (2024. - 2027.).
Osim predsjednika, zastupnici su birali i nove članove Izvršnog odbora Uefe u kojem Hrvatska neće imati predstavnika u sljedećem četverogodišnjem razdobolju. Naime, s današnjim danom je istekao mandat nekadašnjem predsjedniku Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) Davoru Šukeru, a HNS nije istaknuo kandidata za poziciju u tom tijelu.
