WASHINGTON - SAD je uveo 25% carine na većinu uvoza iz Brazila, što stupa na snagu sljedeći tjedan, zaključujući jednogodišnju istragu o onome što Washington naziva nepoštenim trgovinskim praksama i ponovno rasplamsavajući napetosti s tom latinoameričkom nacijom nakon što su pregovori propali.
Mjera, poduzeta prema članku 301. Zakona o trgovini iz 1974., usmjerena je na brazilske prakse, poput naredbi kojima se američkim tehnološkim tvrtkama - uključujući X, Meta i Google - nalaže uklanjanje određenog političkog sadržaja i suspenziju računa koji pripadaju američkim stanovnicima, povlaštene carine za Meksiko i Indiju, slabu provedbu intelektualnog vlasništva i tržišne barijere etanola.
Carina od 25%, koja bi trebala stupiti na snagu 22. srpnja, primjenjivat će se na većinu uvoza iz Brazila, s izuzećima za određenu robu poput govedine, soka od naranče, zrakoplova i dijelova te energetskih proizvoda.
Brazilsko ministarstvo trgovine nije odmah odgovorilo na zahtjev CNBC-a za komentar.
Nove tarife dolaze nakon što je Vrhovni sud u veljači poništio prethodne 50%-tne carine predsjednika Donalda Trumpa na brazilsku robu, zadržavajući samo 10%-tnu globalnu carinu. Trump je pokušao vratiti svoju carinsku moć pokretanjem istraga prema članku 301, koji mu omogućuje uvođenje carina zemljama za koje se utvrdi da su se bavile nepoštenim trgovinskim praksama, bez dodatnog odobrenja Kongresa.
Dodatne carine su potrebne kako bi se izjednačili uvjeti za američke radnike i tvrtke, priopćio je ured američkog trgovinskog predstavnika.
U objavi na X-u ubrzo nakon službene objave, državni tajnik Marco Rubio rekao je da vlada predsjednika Luiza Inacija Lule da Silve "nije pregovarala u dobroj vjeri" i da su carine cijena Lulinog "stavljanja vlastitog ega ispred sklapanja dogovora".
Taj potez uslijedio je nakon višemjesečnog angažmana, uključujući nekoliko sastanaka na visokoj razini između brazilskih dužnosnika i predstavnika USTR-a posljednjih tjedana.
Lula je navodno prošli mjesec rekao da Brazil neće prihvatiti tretman koji je njegova zemlja dobila, misleći na Trumpov prijedlog o 25% dodatnih carina tada.
Odvojena američka istraga o provedbi prisilnog rada mogla bi rezultirati dodatnom carinom od 12,5% na brazilsku robu uz postojećih 25%, a odluka bi trebala biti donesena sljedeći tjedan.
Spor se proširio i na nadolazeće brazilske predsjedničke izbore u listopadu. Lula je optužio senatora Flavija Bolsonara da je pomogao u pokretanju carina nakon svog posjeta Washingtonu, iako je senator to porekao i rekao da planira nagovoriti Trumpovu administraciju da odgodi uvođenje carina do nakon izbora.
