Prosječna cijena četvornog metra novogradnje u Zagrebu dosegnula je 3518 eura, oko 560 eura više nego godinu ranije, dok agenti upozoravaju da se u Splitu cijene novogradnje kreću od 5000 eura po četvornom metru naviše
U Zagrebu je cijena novogradnje u godinu dana porasla za gotovo 19 posto. Jedan od glavnih razloga rasta, prema riječima stručnjaka s tržišta nekretnina, sve su veći troškovi gradnje.
'Sve je išlo gore tako i cijene nekretnina. Najveći faktor koji utječe na to je porast cijena izgradnje nekretnina i svi ostali troškovi', rekao je Filip Ćulibrk, direktor zagrebačke agencije za nekretnine, za RTL Direkt.
Stanovi se prodaju i znatno iznad prosjeka
Prosječna cijena četvornog metra novogradnje u Zagrebu iznosi 3518 eura, što je gotovo 19 posto više nego prije godinu dana. U ostatku Hrvatske cijena iznosi 2994 eura po četvornom metru, gotovo devet posto više. No prosječne vrijednosti ne pokazuju uvijek stvarne cijene pojedinih nekretnina na tržištu.
Stan na zagrebačkom Bijeniku, primjerice, prodan je za 4000 eura po četvornom metru, dok cijene pojedinih stanova u središtu Zagreba dosežu i 10.000 eura. Još je skuplje u Splitu. Iako službena statistika još nije objavljena, agenti za nekretnine tvrde da su i ondje cijene nastavile rasti.
'Cijene u novogradnji se kreću od 5 tisuća eura pa na više, dok one najluksuznije u ovim južnim dijelovima grada kao što su Meje, Bačvice, Zenta, Žnjan idu od 10 tisuća eura na više i možemo kazati da su takvi stanovi s pogledom na more uvijek najtraženiji', istaknula je za RTL Direkt Andrea Alujević, asistentica direktora u agenciji za nekretnine.
Jedan od razloga visokih cijena u Splitu ograničena je ponuda novih stanova. 'Kao što znamo Zagreb zbog svog geografskog položaja ima prostora za širenje dok Split nažalost nema tako da gdje god nikne novogradnja - vrlo brzo dođe i do prodaje', naglasila je Alujević.
Prodaja novih stanova pala više od 22 posto
S rastom cijena pada broj prodanih novih stanova.
U prvih šest mjeseci 2025. prodano je 2086 novih stanova, a u istom razdoblju ove godine 1618, što predstavlja pad od 22,4 posto.
Na tržištu nedostaje manjih stanova, koji su zbog ukupne cijene dostupniji mladim obiteljima.
'Najviše se traže mali stanovi sa što više prostorija. Primjerice dvosoban stan do 40 kvadrata sa što više kvadrata koji ima odvojenu spavaću sobu ili trosobni stanovi između 55 i 60 kvadrata koji imaju dvije spavaće sobe', objasnio je Ćulibrk.
Hrvatska među zemljama s najvećim rastom cijena u EU-u
Podaci Eurostata pokazuju da je Hrvatska u prvom tromjesečju ove godine zabilježila jedan od najvećih porasta cijena nekretnina u Europskoj uniji. Cijene stambenih nekretnina u EU prosječno su porasle 5,1 posto. Najveći rast zabilježen je u Portugalu, 17,8 posto, potom u Slovačkoj, 14,4 posto, a Hrvatska je bila treća s rastom od 14,3 posto.
Stručnjaci upozoravaju da se stanje neće bitnije promijeniti dok se ne poveća ponuda novih i rabljenih nekretnina.
'Treba reći da je ta potražnja još uvijek veća od ponude. Ona je veća ne samo iz razloga potrebe stanovanja nego nažalost stambena nekretnina posebno novogradnja su postale predmet investicija', izjavio je Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Dio stanova služi kao investicija, a ne za stanovanje
Jedan od problema hrvatskog tržišta velik je broj praznih nekretnina i stanova koji se kupuju kao investicija, umjesto za stanovanje. Dio nekretnina koje bi mogle završiti u dugoročnom najmu vlasnici koriste za turistički najam, dok potražnja za stanovima za stanovanje i dalje nadmašuje ponudu.
'Mi imamo dosta nekretnina koje su prazne i baš nekretnina koje zapravo služe sada samo kao investicija, a ne za stanovanje. Dok se nešto ne promijeni cijene će rasti. To je sigurno, da, morat će se desiti neke promjene', poručio je Ranilović.
Dok se ponuda ne poveća i ne aktivira veći broj postojećih praznih nekretnina, stručnjaci ne očekuju značajniji zaokret na tržištu. Za mnoge mlade obitelji kupnja vlastitog stana tako ostaje sve nedostižnija.
