Ruska ekonomija orijentirana na rat i planovi za neviđenu vojnu potrošnju riskiraju produbljivanje velikih neravnoteža unutar vladinih financija, kažu analitičari.
Ruska vlada, pod vodstvom premijera Mihaila Mišustina, odobrila je prošli tjedan nacrt proračuna za 2025.-2027. koji predviđa nagli porast obrambenih troškova na 13,5 trilijuna rubalja (145 milijardi dolara) u 2025., što je 25% više u odnosu na razinu iz 2024. i iznosi 6,3% bruto domaćeg proizvoda (BDP), navodi se u nacrtu dokumenta koji je preveo Reuters.
Otkako je pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu 2022., Rusija je preobrazila svoje domaće gospodarstvo, stavivši ga na ratnu nogu jer nastoji uvelike povećati vojnu proizvodnju i zaobići međunarodne sankcije koje je uvelike sprječavaju da vojnu opremu, komponente i oružje nabavlja drugdje.
Ruski vojno-industrijski kompleks, koji hrani nezasitni ratni stroj, značajno se proširio od početka rata, kao rezultat toga.
Signalizirajući svoju predanost procesuiranju rata u Ukrajini, kombinirana potrošnja na nacionalnu obranu i sigurnost činit će oko 40% ukupne potrošnje ruske vlade 2025. godine, predlaže nacrt proračuna. Primjetno je da će potrošnja za obranu dvostruko premašiti iznos koji se izdvaja za socijalne potrebe kao što su mirovine, primijetio je Reuters.
Kao takvi, analitičari kažu da najnoviji planovi potrošnje signaliziraju ambicioznu i agresivnu Rusiju koja je odlučna nastaviti rat protiv Ukrajine, ali i nositi rizike kod kuće, za rusko gospodarstvo i ljude koji vide pad životnog standarda dok potrošačke cijene ostaju tvrdoglavo visoke.
"Namjere da se vojna potrošnja održi na sličnim razinama do 2027. šalju signal da zemlja ima dovoljno financijskih sredstava i političke volje za nastavak širenja i rekonstrukcije oružanih snaga zemlje, za razliku od sve neizvjesnijih izgleda na ukrajinskoj i zapadnoj strani", Andrius Tursa, savjetnik za srednju i istočnu Europu u konzultantskoj kući Teneo, rekao je u bilješci u srijedu.
"[Ali] unatoč samouvjerenoj političkoj retorici i optimističnim projekcijama, daljnju militarizaciju gospodarstva potpomognutu ekspanzivnom državnom potrošnjom moglo bi biti teško održati u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju", istaknuo je.
Gospodarstvo već radi punim kapacitetom, rekao je Tursa, a Rusija bi se lako mogla suočiti s dugotrajnim inflatornim pritiscima 2025. s nedostatkom radne snage — s obzirom na kontinuirano novačenje vojske i odlaske radnika migranata — porastom državne potrošnje i različitim povećanjem poreza, poput stambenih i komunalnih usluga tarife.
Godišnja stopa inflacije u Rusiji trenutačno iznosi 9,1%, a središnja banka zemlje prošlog je mjeseca rekla da očekuje da će "temeljni inflatorni pritisci [ukupno] ostati visoki" dok je povisila ključnu kamatnu stopu za 100 baznih bodova na 19%.
Liam Peach, viši ekonomist za tržišta u nastajanju u Capital Economicsu, očekuje da ruski proračunski planovi neće uspjeti ugušiti neuravnoteženost ponude i potražnje, što bi dovelo do daljnjih pritisaka na cijene.
“Iako će povećanje osobnog dohotka i poreza na dobit pomoći u financiranju dijela ovog [nacrta proračuna za 2025.], čini se da će ukupni fiskalni stav ostati previše labav. Uz obvezujuća ograničenja na strani ponude, ovo će održati inflaciju visokom, a uz prinose na državne obveznice na najvišim razinama u desetljećima, troškovi servisiranja državnog duga nastavit će rasti”, rekao je u analizi objavljenoj prošli tjedan.
Još jedno povećanje kamatne stope od strane središnje banke, na 20%, izgleda vjerojatnije ovog mjeseca, primijetio je Peach, dodajući: "Šira je poanta, međutim, da će produljeno razdoblje visokih kamatnih stopa ostati norma u Rusiji sve dok budući da vlada daje prioritet ratnim naporima.”
