U Švedskoj se danas skoro nigdje ne može čuti zveckanje kovanog novca, jer se gotovo sve plaća karticom – čak i sladoled na kiosku iza ugla. Mnogi plaćaju digitalno, a većina direktno mobilnim telefonom. Drugačije često nije ni moguće, jer u mnogim trgovinama stoje natpisi: „Ne primamo gotovinu".
Plaćanje mora biti moguće – i bez interneta
Björn Eriksson smatra da je to problem: „Mislim da bi potrošači sami trebali odlučivati. Tko želi plaćati digitalno, neka to slobodno čini. Ali mora postojati mogućnost plaćanja gotovinom, ako to netko želi."
Ovaj stanovnik Stockholma već godinama se sa svojom inicijativom zalaže za očuvanje gotovine. Sada je to postalo i pitanje od interesa za švedsku vladu. Tako je od 1. srpnja na snazi novi zakon o gotovinskom plaćanju. On obvezuje prodavaonice prehrambene robe i ljekarne na ponovno primanje novčanica i kovanica.
To je upravo sada važan korak, smatra Elin Ritola iz Švedske središnje banke. „Zbog nove geopolitičke situacije gotovina je ponovo dobila na značaju. Riječ je o sigurnosti, odnosno o tome da postoje načini plaćanja koji funkcioniraju čak i ako, na primjer, dođe do prekida interneta ili opskrbe strujom."
Vlada preporučuje: 1.000 kruna u rezervi
I švedska vlada smatra da je gotovina važan dio pripreme za krizne situacije. Uprava za civilnu zaštitu preporučuje da svaka odrasla osoba kod kuće uvijek ima oko 1.000 švedskih kruna u gotovini, što je oko 90 eura. U slučaju krize taj iznos bio bi dovoljan za kupovinu barem najosnovnijih potrepština.
Mnogi Šveđani kod kuće nemaju ni toliko, jer godinama gotovo uopće ne koriste gotovinu, već plaćaju isključivo karticom ili putem aplikacije Swish, švedskog sustava online plaćanja.
„Rekla bih da je Švedska zemlja čiji stanovnici imaju veoma pozitivan odnos prema tehnologiji. Mnogi su sa oduševljenjem prihvatili ova nova, praktična rješenja“, kaže Ritola.
No potpuno oslanjanje na digitalno plaćanje može predstavljati i rizik. Šveđani su to osjetili 2021. godine, kada je zbog kibernetičkog napada bilo blokirano ukupno 800 supermarketa širom zemlje.
Björnu Erikssonu i njegovoj inicijativi za očuvanje gotovine nije stalo samo do sigurnosti, već i do društvene uključenosti. „Ima mnogo ljudi kojima digitalno plaćanje predstavlja problem, na primjer osobe s invaliditetom i stariji građani“, kaže on.
Za njega je novi zakon prvi korak u pravom smjeru. Zadovoljan je što će u supermarketu i ljekarni ponovo moći bez problema plaćati gotovinom.
