Vodeća regionalna poljoprivredna kompanija Agrolaguna iz Poreča bilježi početak berbe čak dva do tri tjedna ranije u odnosu na uobičajene agrotehničke rokove.
Unatoč izazovnim mikroklimatskim uvjetima koji će utjecati na ukupne volumene uroda na razini cijele Hrvatske, prve analize sirovine potvrđuju vrhunsku zdravstvenu ispravnost i izniman organoleptički potencijal grožđa
– Ovogodišnja berba u našim je vinogradima uranila otprilike dva do tri tjedna u odnosu na prošlu godinu, ovisno o samim lokacijama. Nedostatak oborina i iznimno visoke temperature značajno su ubrzali proces zriobe grožđa.
Količine će biti manje
Možemo reći da se već krajem kolovoza nalazimo u samom srcu berbe, a započeli smo i s berbom crnih sorti, što je prošlih godina u ovom razdoblju bilo nezamislivo, kaže za Glas Istre Josip Barišić, direktor vinarstva i proizvodnje Agrolagune.
No, suša i uranjena berba nisu pretjerano utjecali na kvalitetu vina te će istarska vina i ove godine zadržati svoju svjetski poznatu kvalitetu. Međutim, Barišić ističe da bi količina proizvedenog vina ipak mogla biti manja nego prijašnjih godina.
– Iako je suša bez sumnje ubrzala zriobu, ona neće negativno utjecati na kvalitetu sirovine. Izostanak vlage eliminirao je pojavu bolesti, pa je grožđe iznimno zdravo, a na određenim mikrolokacijama grozdovi su nešto rahliji.
Kožica bobica zadržala je bogatu aromatiku, tijelo i strukturu, stoga u pogledu kvalitete očekujemo izvrsnu vinarsku godinu. Ipak, suša će ostaviti traga na kvantiteti.
Očekujemo manji udarac na ukupne količine prinosa, što je trend koji ove godine pogađa vinare ne samo u Istri, već i na razini cijele Hrvatske. Točne postotke smanjenja prinosa još je rano prognozirati jer smo tek ušli u berbu, rekao nam je Josip Barišić iz Agrolagune.
Podaci s meteorološke stanice locirane na Agrolaguninu vinogradarskom položaju Vižinada možda najbolje prikazuju razmjere klimatskih promjena s kojima se istarski vinari suočavaju i zašto je ovogodišnja berba toliko uranila.
– Podaci s naše meteorološke stanice u Vižinadi zorno prikazuju ovogodišnje klimatskih ekstrema. Prosječna temperatura bila je gotovo tri stupnja viša nego lani.
Visoke temperature
Između 1. srpnja i 13. kolovoza imali smo čak 14 dana s temperaturama iznad 35 Celzijevih stupnjeva, dok je prošle godine zabilježen samo jedan takav dan.
S druge strane, količina padalina drastično je smanjena – na toj je lokaciji prošle godine palo 149 litara po četvornom metru, dok je ove godine zabilježeno svega 19 litara, otkriva Barišić.
Ovakva klimatska realnost primorala je velike proizvođače na brzu tehnološku prilagodbu, a kao odgovor na sušne periode, Agrolaguna provodi intenzivan investicijski ciklus fokusiran na stabilizaciju prinosa te je navodnjavanje izdvojeno kao jedino moguće rješenje za klimatske promjene i suše u vinogradima.
– Dugoročno gledano, ako se ovakve klimatske prilike nastave ponavljati, strateški zaokret prema navodnjavanju postaje jedina opcija. Više uopće ne bismo trebali raspravljati o tome treba li navodnjavati, već isključivo o tome u kojim količinama i kako dugoročno osigurati stabilne izvore vode.
Mi u Agrolaguni ove godine u sustav navodnjavanja stavljamo 22 hektara novih nasada, dok u idućoj godini planiramo dodatnih 30 hektara. To je naš standard – svaki novi vinograd koji podižemo obavezno opremamo sustavom navodnjavanja jer održiva proizvodnja bez toga više nije moguća, kaže Josip Barišić te dodaje kako navodnjavanje ne smije biti rezervirano samo za velike tvrtke poput Agrolagune već i za manje vinare.
– Pitanje ulaganja u navodnjavanje nije rezervirano samo za velike sustave. Smatram da je financijski gubitak u sušnim godinama poput ove daleko veći od same investicije u sustav.
To je, ekonomski gledano, potpuno opravdana odluka, posebice kada uzmemo u obzir dostupna sredstva iz fondova za ruralni razvoj, gdje sufinanciranje iznosi 40 posto. Za vinogradare to više nije stvar izbora, već obveza ako žele izbjeći situaciju u kojoj u potpunosti ovise o vremenskim prilikama, priča Josip Barišić.
Malvazija daleko najpopularnija
Očekivano berba u Agrolaguninim vinogradima za sada je fokusirana na malvaziju koja je glavna sorta u ponudi ove tvrtke, a potom se kreće na berbu terana i merlota.
I dok je u tijeku berba novog grožđa, rezultati se zbrajaju za prodaju prošlogodišnjeg vina, a tu je sezona na izmaku za Agrolagunu bila vrlo uspješna.
– U segmentu klasičnih vina, istarska malvazija i dalje drži uvjerljivu poziciju najpopularnije i najtraženije sorte u svim prodajnim kanalima. Ovogodišnja turistička sezona u Istri bilježi osjetan rast broja gostiju, što se izravno reflektira i na povećanu potrošnju te odlične prodajne rezultate na domaćem tržištu, zaključuje Josip Barišić.
O situaciji u istarskom vinogradarstvu te o posljedicama rane berbe zbog klimatskih uvjeta razgovarali smo i s predsjednikom udruge istarskih vinara Vinistra Lukom Rossijem.
– Svakako očekujemo dobru kvalitetu, dok će prinosi, prema prvim procjenama, biti nešto manji s obzirom na sušu. Visoke temperature i nedostatak vode ubrzavaju dozrijevanje grožđa, ali ako suša potraje, mogu usporiti fiziološke procese u lozi i utjecati na njezin daljnji razvoj.
S druge strane, visoke temperature imaju i jednu pozitivnu stranu. Ove godine nije bilo većih problema s bolestima vinove loze, osobito s pepelnicom. Zdravstveno gledano, situacija je za sada bolja nego lani.
S obzirom na ubrzano dozrijevanje berba sorti za pjenušava vina i malvazije u Istri je počela u prvom tjednu kolovoza, što posljednjih godina nije iznimka.
– Klimatske promjene dio su naše svakodnevice. Vinogradari danas moraju puno preciznije pratiti vinograd i reagirati na vremenske uvjete nego prije. Više nije dovoljno reći da je berba, primjerice, 20. kolovoza. Svaki položaj, svaka sorta i svaka godina imaju svoju dinamiku.
Ove su godine visoke temperature i nedostatak oborina ubrzali dozrijevanje i zbog toga je berba krenula ranije. Međutim, ranija berba sama po sebi nije problem.
Problem bi nastao kada bismo zbog visokih temperatura dobili previsoke šećere, a izgubili kiseline i svježinu. Upravo zato vinari danas puno više analiziraju grožđe i prema tim parametrima odlučuju kada će krenuti u berbu.
Voda je trenutačno jedan od ključnih izazova. Padaline nisu bile ravnomjerno raspoređene pa nisu svi vinogradi u istoj situaciji. Tamo gdje je bilo dovoljno oborina stanje je vrlo dobro, dok se na sušnijim položajima osjeća deficit vode.
Vinari se zato sve više prilagođavaju izborom položaja, načinom obrade tla, upravljanjem lisnom masom i, tamo gdje je moguće, navodnjavanjem.
Dakle, klimatske promjene donose nove rizike, ali i pokazuju koliko je važno imati znanje, iskustvo i mogućnost brzo prilagoditi tehnologiju proizvodnje.
– Interes za istarska vina godinama raste, a Istra je danas u vrlo dobroj tržišnoj poziciji. Malvazija istarska postala je prepoznatljiv brend, dok teran sve više potvrđuje ozbiljan potencijal na međunarodnoj razini.
To potvrđuju i rezultati koje smo ove godine ostvarili na velikim međunarodnim natjecanjima. Na jednom od najprestižnijih i najpoznatijih ocjenjivanja, Decanter World Wine Awardsu, istarski vinari osvojili su 103 medalje, uključujući dvije platinaste i 13 zlatnih, što je snažna potvrda kvalitete i kontinuiteta.
Kada govorimo o prodaji tijekom ljetne sezone, s obzirom na to da se velik dio istarskih vina prodaje izravno u vinarijama i kroz HoReCa sektor, turistička sezona za vinare je iznimno važna.
Prema onome što čujemo od naših članova, potražnja je dobra. Činjenica je da posljednjih godina gosti sve više traže autentično iskustvo, žele upoznati vinara, kušati vino u njegovom prirodnom ambijentu i povezati ga s lokalnom gastronomijom. Istra ima iznimnu prednost jer na relativno malom prostoru spaja vino, gastronomiju, turizam i autentičan krajolik.
– Klimatske promjene nisu problem pojedinog vinara, nego pitanje koje traži sustavna rješenja. Jedno od najvažnijih pitanja je voda. Istra mora dugoročno razmišljati o sustavima navodnjavanja i racionalnom upravljanju vodnim resursima.
Tamo gdje postoje sustavi javnog navodnjavanja oni su velika prednost, ali moramo razmišljati kako takvu infrastrukturu širiti i kako je prilagoditi potrebama poljoprivrede koja će se suočavati sa sve češćim sušnim razdobljima. Istarska županija već sudjeluje u upravljanju sustavima javnog navodnjavanja, što je dobar temelj za daljnji razvoj.
