Komentirajući novu regulativu, odnosno strože kriterije kreditiranja koji odlukom HNB-a stupaju na snagu 1. srpnja, predsjednik Uprave PBZ-a Dinko Lucić kazao je da u toj banci predviđaju kontrakciju kreditiranja stanovništva između 20 i 30 posto.
– Sada se osjeti pojačana aktivnost jer mnogi pokušavaju prije tog datuma realizirati svoje potrebe. Osjeti se dakle viša kreditna aktivnost pred zatišje koje slijedi. Mjere bi potom trebale dovesti do svojevrsnog hlađenja, kaže Lucić.
Važnost korporativnog sektora
Na pitanje, što će banke onda s tim viškom sredstava, Lucić je rekao da im je važno podupirati korporativni sektor.
– Nije problem kako usmjeriti likvidnost jer ipak ima projekata. Osim toga, kreditiranje građana neće stati, ljudi će i dalje dizati kredite, ali mjere koje se donose, odnosno regulator koji ih donosi, dobro je procijenio da će doći do hlađenja u tom segmentu, objasnio je Lucić.
Opasnost besplatnih servisa
Na to se nadovezao predsjednik Uprave Zagrebačke banke Dalibor Ćubela, istaknuvši da banke »mogu financirati obranu«. Naravno da su, kaže, spremni za to. Ćubela je komentirao i zakonsko ukidanje naknada za osnovni račun.
– Mi želimo poboljšanje standarda, ali otvaranje vrata za uvođenje besplatnih servisa je otvaranje Pandorine kutije. Jer, postavlja se pitanje – zašto ne bi nešto drugo onda isto bilo besplatno, a također je servis. Konceptualno to treba progutati, kaže Ćubela.
Christoph Schoefboeck, predsjednik Uprave Erste banke, kaže da oni snažno podržavaju socijalnu osjetljivost, no protiv su toga da se usluge, proizvodi, bilo što – besplatno nude jer nema, kaže, besplatnog ručka – netko uvijek mora platiti.
