Sjedinjene Države ulaze u predizborno razdoblje, a nakon što su kandidaturu objavili i aktualni predsjednik Joe Biden i njegov prethodnik Donald Trump, dobili smo dva glavna takmaca u predstojećoj utrci. Budući da se isti dvojac borio za Bijelu kuću i 2020., a u okolnostima potpune polarizacije teško je povjerovati da netko od njih dvojice može onome drugome preoteti birače, logično je pitati se je li ova utrka unaprijed odlučena. Osvoji li Trump republikansku nominaciju, sasvim je moguće da jest.
Biden ima problema s lošim rejtingom, slabim rezultatima u dosadašnjem dijelu mandata i rekordnom inflacijom koja je, prilično je izvjesno, uvod u recesiju. Iako financijske institucije zasad ne dopuštaju da se bankarska kriza razbukta, kolaps nekolicine prominentnih američkih banaka upalio je alarm za uzbunu. Naročito u IT sektoru koji se podosta oslanjao upravo na te banke. Ruska agresija na Ukrajinu dodatno je opterećenje za Bidenovu administraciju jer izdašna pomoć Kijevu sve je manje popularna među Amerikancima. Istraživanja pokazuju da birači uglavnom favoriziraju kratkoročnu pomoć Ukrajincima i u jednom će trenutku, moguće i prije nadolazećih izbora, tražiti da Washington smanji svoj doprinos, što bi značilo da aktualni predsjednik mora napraviti potpuni zaokret u svojoj politici neposredno prije izlaska na birališta.
Pored svega toga, Bidenov su veliki uteg dob i sve očitija psihofizička slabost. Najstariji predsjednik u povijesti Sjedinjenih Država sve teže artikulira misli i sve manje odgovara na pitanja medija te tako daje dodatno streljivo političkim protivnicima i budi sumnju kod neopredijeljenih birača. Priča je otišla toliko daleko da natpolovična većina demokratskih birača nije željela da se kandidira za novi mandat, no sad kad je objavio kandidaturu, nije ostavio svojoj stranci previše prostora jer bio bi presedan da ga kao aktualnog predsjednika ne kandidiraju za novi mandat. Biden će, po svemu sudeći, osvojiti demokratsku nominaciju, a na megdan će mu najvjerojatnije izaći stari protivnik.
Trump će, za razliku od Bidena, imati nešto ozbiljniju konkurenciju u stranačkim predizborima, no bilo tko od pretendenata – pa i nova republikanska zvijezda Ron DeSantis – morat će se dobrano pomučiti da bi bivši predsjednik ispao iz igre. Demokrati bi trebali priželjkivati da to ipak bude Trump unatoč tome što ga otvoreno ne podnose. Na stranu animoziteti, Trump je jedini koga Biden dokazano može pobijediti. Jednom je to već učinio.
Puno se toga dogodilo u ovih nekoliko godina, društvene su se okolnosti promijenile, no jedno je sigurno – gotovo nitko od onih koji su glasovali za Bidena ne bi ovaj put birao Trumpa. Unatoč razočaranju, Trump ne može otkinuti glasove protivniku, prije mu može pomoći da ih zadrži. Bivši je predsjednik, naime, maher u mobilizaciji svojih birača, no polarizirajućom retorikom još jače mobilizira protivničku stranu.
Obje su stranke svojevrsni taoci dvojice ambicioznih staraca koji, svaki na svoj način, produbljuju političku krizu u Americi. Biden pasivnošću i slabošću, a Trump ludovanjem i isključivošću. Dok jedan ostavlja prostora moćnim lobijima da privatiziraju državnu politiku i ekstremistima da produbljuju društvene podjele, drugi je u svom mandatu pokazao da nije u stanju okupiti ni zadržati funkcionalni tim u Bijeloj kući.
Amerika treba novo poglavlje, ali ako se ne dogodi veliki obrat u predizborima, morat će još malo sačekati. S desne strane na nacionalnu scenu dolazi popularni guverner Floride Ron DeSantis, a lijeva strana traži mlađu verziju aktualnog predsjednika jer glavna su mlada lica stranke previše lijevo pozicionirana da bi mogla pobijediti na predsjedničkim izborima. No, i to bi se moglo promijeniti jer „srednji put“ i kompromis sve su manje mogući u američkoj politici. Dokazuju nam to Biden i Trump, ljudi iz nekog drugog vremena kad se razgovaralo i dogovaralo, a koji danas predstavljaju dvije strane koje imaju sve manje dodirnih točaka.
