Energetska kriza i visoke cijene struje i plina polako uzimaju danak diljem Europe. Politico se u svojoj analizi pozabavio predviđanjima vremena koje dolazi.
Jedna od najpoznatijih francuskih ali i svjetskih tvornica stakla Duralex, ugružena je industrijska grana. Njene užarene peći punim su kapacitetom gorjele od završetka Drugog svjetskog rata, ali ove zime na tihim proizvodnim linijama nije proizveden ni jedan komad stakla.
Tvorničke peći su u stanju 'hibernacije', jer je plin potreban za održavanje rada i proizvodnju jednostavno preskup. Istovremeno, ukoliko bi potpuno ugasili peći, rastaljeno staklo u njima bi se stisnulo i skupocjena oprema bila bi uništena.
"Morali smo donijeti tešku odluku", rekao je José-Luis Llacuna, predsjednik La Maison Française du Verre, grupe koja posjeduje Duralex i Pyrex. "To nosi tehničke i ljudske rizike, ali nas tjera da štedimo energiju.”
Borba ove tvornice, simbolizira dublju krizu koja utječe na europsku proizvodnu bazu, dok se visoke cijene energije i politika sudaraju.
Rekordne razine troškova energije, potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu, postale su preveliki teret za mnoge europske tvrtke kako bi ostale ostale konkurentne. Istovremeno, ogromni američki paket subvencija za zelenu industriju šokirao je dužnosnike Europske Unije, koji smatraju da njihov navodni partner SAD, na taj način privlači tvrtke, da se presele preko Atlantika.
Energetska kriza posebno je akutna za sektore poput stakla, kemikalija, metala, gnojiva, celuloze i papira, keramike i cementa, koji zahtijevaju najviše energije za poticanje svoje proizvodnje, a zajedno zapošljavaju 8 milijuna ljudi. No, suočavajući se sa stalno rastućom gospodarskom konkurencijom iz Kine i sada Sjedinjenih Država, europski čelnici otvoreno upozoravaju na mogućnost "deindustrijalizacije" koja utječe na cjelokupnu proizvodnju diljem kontinenta.
Sprječavanje tako strašnog ishoda, te društvenih i političkih posljedica izbilo je na vrh Europske agende u 2023.
Tako je u novogodišnjoj poruci osoblju putem maila, u koju je Politico imao uvid, europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton istaknuo napore za jačanje globalne konkurentnosti Europe kao "glavni prioritet".
“Visoke cijene energije nastavit će utjecati na naše sugrađane, ali i cijele industrijske opskrbne lance, kao i na male te srednje tvrtke“, napisao je Breton. “Istovremeno, Kina, SAD i druge zemlje pokušavaju, ne bez uspjeha, privući naše industrijske kapacitete“.
"Bez snažne proizvodne baze", jasno stoji u Bretonovoj poruci, "sigurnost opskrbe, sposobnost izvoza i otvaranje radnih mjesta u Europi su ugroženi."
Foto: Pixabay
Egzistencijalna kriza
Od prosinca je europska proizvodnja, a posebno najjača industrijska sila kontinentua Njemačka, prebrodila najgoru zimsku energetsku krizu, smanjivši potrošnju plina za oko 15 posto bez pada ukupne proizvodnje.
Cijene pline, usprokos nešto nižim trenutnim razinama, još uvijek su gotovo šest puta više od prosjeka u posljednjih 10 godina, te četiri puta veće nego u konkurentskim zemljama poput SAD-a. Stoga se mnogi s pravom pribojavaju kako će veće tvrtke jednostavno preseliti poslovanje izvan Europe, dok bi se manja poduzeća mogla potpuno ugasiti.
Istodobno, dugo njegovana vizija Europe kao pokretačke snage zelene industrijske, dovedena je u ozbiljnu sumnju, kako ga nazivaju zakonom Joea Bidena. S ogromnih 369 milijardi dolara subvencija za zelene tehnologije i klauzulama 'Kupuj američko', europski čelnici strahuju kako će taj paket namamiti sve više njihovih tvrtki preko Atlantika.
"Obzirom na postupke SAD-a i Kine, vidimo stvarnu opasnost od deindustrijalizacije i dezinvestiranja", rekao je visoki dužnosnik Europske komisije.
Gubitak proizvodnih kapaciteta znači gubitak radnih mjesta, a to ističe Luc Triangle, glavni tajnik europskog sindikata IndustriALL, koji predstavlja radnike u proizvodnji, ima "političke posljedice". “Koje će stranke pobijediti, bujajući na nezadovoljstvu i razočarenju? Stranke koje imaju antieuropsku ili pak ekstremističku agendu.”
Proizvedeno u Europi
Upozorenja tvrtki postala su glasnija, kao i pozivi na zajedničko djelovanje na razini cijele Unije za spašavanje europske proizvodne baze. Francuska sada zahtijeva sveobuhvatnu novu strategiju "proizvedeno u Europi" za cijelu EU.
Tako je primjerice u listopadu 2022., odluka njemačkog kemijskog diva BASF sa sjedištem u Ludwigshafenu, da trajno smanji svoje poslovanje u Europi izazvala šok u europskoj proizvodnji.
Širi utjecaj dodatno je naglašen u studenom kada je Volkswagen upozorio da Europa više nije "troškovno konkurentna u mnogim područjima, posebno kada su u pitanju troškovi električne energije i plina".
Na posljednjem summitu 2022. u prosincu, čelnici EU-a, zadužili su Europsku komisiju da brzo izradi prijedloge "s ciljem mobilizacije svih relevantnih nacionalnih i EU alata" za rješavanje krize dvojne energije i konkurentnosti koja pogađa europsku industriju. To bi pitanje trebalo dominirati summitom čelnika EU-a koji je zakazan za 9. i 10. veljače.
Usred neslaganja između zemalja, ostaje nejasno kojim će putem cijeli blok zajedno krenuti naprijed.
Ublažavanje strogih pravila EU-a o državnoj potpori glavni je fokus dužnosnika, a razmatra se i financijska potpora proizvodnim sektorima.
Kratkoročno, vlade će možda morati razmotriti načine na koje bi postojeći fondovi - Next Generation EU COVID paket za oporavak i RePowerEU fond za odvikavanje od ruskih fosilnih goriva, mogli "zadovoljiti potrebna ulaganja u proizvodnju".
Do sada su najveći odazivi uglavnom bili na nacionalnoj razini. Najjača gospodarstva, Njemačka i Francuska, već su reagirale i najavile dodatne potpore svojim industrijama ali i kućanstvima.
U nedavnom komentaru za FT, njemački ministar financija Christian Lindner izrazio je uvjerenje da "Europa i Njemačka mogu prebroditi ovu krizu bez kolapsa industrijske proizvodnje".
Ali ostale zemlje, boje se kako će bez velike intervencije na razini cijele Unije jednostavno biti zaostale. "Načela bi se trebala dogovoriti na europskoj razini, kako bi se održali jednaki uvjeti", rekao je jedan ministar gospodarstva.
Rasprava o ovim pitanja najvjerojatnije će se voditi tijekom zime i na proljeće.
U Duralexu u Francuskoj travanj će gotovo sigurno donijeti malo predaha, s novim, pristupačnijim energetskim ugovorom koji će omogućiti ponovno paljenje peći i proizvodnju stakla. Predsjednik tvrtke uvjeren je da tvrtka može prebroditi energetsku krizu i nastaviti s radom.
Ali za mnoge druge diljem kontinenta, robna marka “Made in Europe” nikad nije bila upitnija ili kako je zaključio jedana EU diplomat, 'Ukoliko Unija ne pojača svoju industrijsku politiku, iskrvarit ćemo do smrti.'
