Prvi bosanski kralj Tvrtko više od 600 godina nakon smrti postao je žrtvom političkih igara u zemlji kojom je nekada vladao pa njegov kip u jednom zabačenom mjestu mjesecima čeka na dopuštenje za postavljanje u glavnom gradu Sarajevu.
Kip Tvrtka I Kotromanića, koji je 1377. godine postao prvim kraljem Bosne i slovi za najistaknutijeg vladara te zemlje koji je njene granice proširio sve do Šibenika i Korčule, sada "krasi" prostor ispred ljevaonice u mjestu Donja Tramošnica, između Gradačca i Orašja.
U tim je pogonima i izliven po zamisli kipara Stijepe Gavrića koji je svojim radom pobijedio na natječaju za izradu spomenika što ga je 2021. godine raspisala gradska uprava Sarajeva.
Zamisao je bila da se spomenik, u ovom slučaju statua, postavi u neposrednoj blizini zgrade u kojoj je sjedište Predsjedništva BiH.
Gavrić je na raspisanom natječaju pobijedio ponudivši svoju brončanu viziju prvog bosanskog kralja s krunom i podignutom desnom rukom u znak pozdrava, dok u drugoj ruci drži štit s ljiljanima, heraldičkom oznakom dinastije Kotromanića.
"Nagrađeni rad vjerno prikazuje snažan lik i autoritet kralja, s podignutom rukom i otvorenom šakom, koja ujedno i pozdravlja i zaustavlja. Mač za pojasom simbolizira spremnost na borbu, a štit s ljiljanima na obranu države Bosne", opisala je sarajevska gradonačelnica Benjamina Karić razloge zbog kojih je izabrano Gavrićevo rješenje.
No ispostavilo s kako je najlakše bilo doći do umjetničke vizije lika i djela kralja Tvrtka, a da je znatno veći problem dobiti dopuštenje da se taj spomenik postavi na planiranom mjestu.
Veto na postavljanje spomenika kod Predsjedništva BiH uložila je Angelina Ošap Gaćanović, jedna od tri člana Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH. Članovi tog tijela morali su dati suglasnost na lokaciju što ju je predložila gradska uprava s obzirom da je uže središte Sarajeva ranije proglašeno zaštićenom arhitektonskom cjelinom.
Ošap Gaćanović, koja je u komisiju delegirana iz Republike Srpske, svoju je suglasnost uskratila s obrazloženjem da se spomenik ne uklapa u krajolik, ali i da Tvrtko nije bio bosanski nego srpski kralj odnosno da ga u Sarajevu kane lažno predstaviti.
"Tvrtko I Kotromanić je bio ban Bosne, ne kralj, to je namjerno pogrešna interpretacija. Stefan Tvrtko I Kotromanić je bio kralj Srbljem Bosne, Pomorja i zapadnih strana", napisala je u obrazloženju Ošap Gaćanović koja traži da naručitelj spomenika navede Tvrtovo ime i titule u cijelosti jer smatra da djelomična interpretacija sa stajališta zaštite kulturnog nasljeđa nije prihvatljiva.
Ono što se danas smatra etničkim identitetom u slučaju kralja Tvrtka zapravo je puno kompleksnije pitanje nego što ga postavlja Ošap Gaćanović. Po svojoj majci Jeleni Šubić bio je praunuk hrvatskog bana Pavla Šubića, imao je krvno srodstvo sa srpskom dinastijom Nemanjića ali i ugarskog kralja Bele IV iz dinastije Arpadovića. Sam se prozvao kraljem Raške ( današnje Srbije), Bosne, Dalmacije, Hrvatske i Primorja.
Komentar gradonačelnice Karić na očitovanje Ošap Gaćanović bio je da zabrana predstavlja jasan politički čin čiji je cilj osporiti državnost BiH, na što ne želi pristati pa je počela tragati za drugim lokacijama za postavljanje spomenika no na prihvatljivu još nije naišla.
Gavrićev kip za to vrijeme kisne u Donjoj Tramošnici i, kako kaže autor, čeka da se glavešine dogovore.
Za sarajevski portal Faktor rekao je kako mu sve ovo teško pada, posebice jer se nikakvo rješenje i dalje ne nazire, a prema informacijama koje je dobio u gradskoj upravi, "neće se ništa promijeniti do jeseni".
"Kralj stoji pokraj puta, nema tu nikakve ograde ili nadzora. Upozoravao sam Gradsku upravu i pisao pismo gradonačelnici. Nisu mi još isplatili ni posljednju ratu jer to podrazumijeva montiranje spomenika, ali, evo, nije do mene. Ja ne mogu čuvati kralja dok se oni dogovore, niti mogu preuzeti odgovornost ako mu se nešto dogodi. Ne mogu preuzeti krivnju jer sam ja svoj dio posla na vrijeme uradio", poručio je Gavrić.
