U ažuriranom izvješću američke Središnje obavještajne agencija (CIA) o Bosni i Hercegovini moguće je pronaći niz općenitih podataka o državi, njezinu političkom ustroju, geografskim značajkama, ekonomskim pokazateljima, demografskim trendovima i socijalnim kretanjima.
Već u samom uvodnom dijelu u kratkim se crtama daje pregled povijesti od Austro-Ugarske do danas, a nakon dijela teksta koji navodi kako je BiH proglasila neovisnost od SFRJ 3. ožujka 1992., i to nakon referenduma koji su bojkotirali etnički Srbi, govori se i u ratu u BiH, kao i aktivnostima nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma.
- Daytonskim sporazumom zadržane su međunarodne granice Bosne i Hercegovine te stvorena multietnička i demokratska vlada sastavljena od dvaju entiteta otprilike jednake veličine: uglavnom bošnjačko-hrvatske Federacije Bosne i Hercegovine i uglavnom bosansko-srpske Republike Srpske (RS). Daytonskim sporazumom također je osnovan Ured visokog predstavnika za nadzor provedbe sporazuma - navodi CIA u svojem izvješću, piše Večernji list.
Najveća granica s Hrvatskom
Slijede podaci koji se odnose na administrativno uređenje i karakteristike, a jedan od upečatljivih je podatak kako BiH ima 1,543 kilometra granice; od toga najviše s Republikom Hrvatskom (956 kilometara), a slijedi granica sa Srbijom u dužini od 345 kilometara te Crnom Gorom - 242 kilometra. Pritom je dužina morske obale 20 kilometara. CIA također uzima u obzir i klimatske karakteristike koje na primjeru BiH pokazuju kako zemlju obilježavaju vruća ljeta i hladne zime, dok područja na velikim nadmorskim visinama imaju kratka, hladna ljeta i duge, oštre zime. Istodobno, uz obalu su prisutne blage, kišne zime.
Gospodarski potencijali
U dijelu izvješća koji tretira gospodarske potencijale BiH jasno se može izvući zaključak o tomu kako je država iznimno bogata rudačama; CIA tako ističe kako u zemlji postoje ugljen, željezna ruda, antimon, boksit, bakar, olovo, cink, kromit, kobalt, mangan, nikal, uz dostupnost gline, gipsa, soli, pijeska, drva, kao i hidroenergije. Nadalje, vidljiv je iznimno visok postotak poljoprivrednog zemljišta; procjena je kako je riječ o čak 44,2% (od toga postotka oranice su 19,7%, stalni pašnjaci 22,4%, dok trajni nasadi čine tek 2,1%). Šume pak čine 42,7 posto zemljišta.
Politički ustroj
Kada pak govorimo o političkom ustroju države, CIA konstatira kako je unutar priznatih granica Bosne i Hercegovine zemlja podijeljena na zajedničku bošnjačko-hrvatsku Federaciju (oko 51% teritorija) i Republiku Srpsku (RS) kojom upravljaju bosanski Srbi (oko 49% teritorija). Posebno je navedeno i kako regija Hercegovina graniči s Hrvatskom i Crnom Gorom. Politički sustav BiH opisan je dobro poznatim informacijama od državne do entitetskih i županijskih razina s imenima aktualnih nositelja zakonodavne i izvršne vlasti, a ono što je zanimljivo je opis zastave BiH čiji trokut, prema ocjeni CIA-e, na simboličan način govori o tri naroda.
Zanimljivost je što je CIA u rubrici koja tretira terorističke organizacije u BiH navela Korpus islamske revolucionarne garde - Snage Qods.
Podaci o broju stanovnika navode na zanimljiv zaključak - procjene iz 2024. godine upućuju na to kako u zemlji živi 3,798.671 žitelj, ali je nacionalni omjer preuzet iz popisa 2013. godine (Bošnjaka 50,1%, Srba 30,8%, Hrvata 15,4%, ostalih 2,7%, dok se 1 posto stanovnika nije izjasnilo). CIA napominje i kako vlasti Republike Srpske osporavaju metodologiju i odbijaju priznati rezultate; ali i kako je naziv “Bošnjak” zamijenio riječ “Musliman” kao etnički izraz dijelom kako bi izbjegao zabunu s vjerskim izrazom musliman - sljedbenik islama.
A kada već govorimo o religiji, CIA donosi podatke iz popisa 2013. godine prema kojima religijsku strukturu BiH čine muslimani (50,7%), pravoslavci (30,7%), rimokatolici (15,2%), ateisti (0,8%), agnostici (0,3%), ostali (1,2%), dok je neizjašnjenih/bez odgovora 1,1%. U Bosni i Hercegovini se nastavlja starenje stanovništva, a o tomu govori i podatak kako je prosječna starost ukupnog stanovništva, prema procjenama iz 2024. godine, iznosila 44,8 godina, dok su negativni demografski trendovi jasno uočljivi kroz procjenu kako je stopa rasta stanovništva bila minus 0,25 posto.
