Rast cijena zdravstvenih usluga prošle je godine zasjenio rast ostalih životnih troškova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), bolničke su usluge tijekom 2024. godine poskupjele čak 31 posto. To su poskupljenje, međutim, na svom džepu osjetili samo građani bez police dopunskog zdravstvenog osiguranja, za koje se participacija u prosjeku povećala za spomenutih tridesetak posto, piše Novi list.
Rast i kod privatnika
Cijene su, u nešto manjim postocima, rasle i u privatnim zdravstvenim ustanovama, kao i kod privatnih osiguravajućih kuća koje su, za razliku od HZZO-a, mahom podigle cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja.
Rastu cijena dijagnostičko-terapijskih postupaka i skupina, kao i cijena dana bolničkog liječenja, na temelju kojih HZZO bolnicama obračunava naknadu za pružene usluge, nije kumovala inflacija, kao što je to slučaj kod ostalih poskupljenja, već činjenica da su lani zaposleni u zdravstvu s Vladom ugovorili značajno povećanje koeficijenata plaća. Kako bi bolnice i druge zdravstvene ustanove mogle podnijeti taj novi financijski teret, podizanjem cijena usluga HZZO je bolnicama osigurao veći mjesečni prihod kako bi mogle pokriti naraslu masu plaća.
Cijena dijagnostičko-terapijske skupine rasla je sa 1.445,50 na 1.619 eura, za dijagnostičko terapijske postupke sa 9,30 na 10,20 eura, a za dan bolničkog liječenja s 20 na 22 eura. Slijedom toga, došlo je i do rasta participacija za pacijente bez dopunskog zdravstvenog osiguranja, dok je maksimalan iznos participacije za jednokratno bolničko liječenje povećan sa 265 na čak 530 eura. Participacija za dan bolničkog liječenja povećana je na 17,70 eura, a specijalistički pregled na 8,83 eura. Participacije za posjet obiteljskom liječniku ili lijek na recept stoji 1,32 eura.
Profiti mršavi
Bolnice zahvaljujući tom podizanju cijena nisu bogznakako profitirale, a prema računici Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), spomenutim povećanjem cijena nisu dostigle niti inflatorni rast.
“Tri puta su prošle godine dizali cijene, ali su i neki ostali troškovi skočili tako da su bolnice na istome, ako ne i malo lošije, jer su nam plaće pojele to povećanje, kaže Dražen Jurković, direktor UPUZ-a. Tako je 2024. godina završena s 200 milijuna eura manjka u bolničkom sustavu.
Specijalistički pregled
Privatne zdravstvene ustanove, orjentirane na tržište, opreznije su u pogledu podizanja cijena svojih usluga jer je za privatan specijalistički pregled prosječnom građaninu danas teško izdvojiti od 60 do 100 eura, a za skuplje dijagnostičke pretrage, poput MR-a i CT-a po 220 do 550 eura po regiji. Cijene su kod dijela privatnika rasle u nešto manjim postocima, no o tome kako se privatne poliklinike nose balansirajući između tereta inflacije i potreba pacijenata, u njihovim udruženjima danas ne žele govoriti.
Građani od prošle godine skuplje plaćaju i privatno dopunsko osiguranje, dok je HZZO cijenu police zadržao na postojećoj razini koja se ne mijenja već godinama. Cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a ostala je na 9,29 eura mjesečno, dok su privatnici mahom poskupili svoje police, čije se cijene danas kreću od devet do 37 eura mjesečno, ovisno o dobi i paketu usluga. Cijene polica DZO-a za mlade uglavnom su najpovoljnije i nisu se mijenjale, no stariji osiguranici koji se odluče osigurati kod privatnih osiguravatelja plaćaju sve više. Tako je cijena za starije od 65 godina i trostruko veća u odnosu na dvadesetogodišnjake.
U Croatia osiguranju, na primjer, polica dopunskog zdravstvenog osiguranja za osobu od 56 godina iznosi 216 eura godišnje, što je na mjesečnoj razini 18 eura, dvostruko više od istovjetne police osiguranja koju nudi HZZO. Za tu cijenu, međutim, privatni osiguravatelj osigurava i 20-postotni popust u svojim poliklinikama, piše Novi list.
